Rekonstrukcija Vlade: Mijenjati neefikasne, a ne nepoželjne

Dragn Koprivica (CDT) smatra da prioritet mora biti promjena načina rada, Jovana Marović da se moraju regulisati nadležnosti ministarstava
90 pregleda 6 komentar(a)
Sjednica Vlade, Foto: Gov.me
Sjednica Vlade, Foto: Gov.me
Ažurirano: 17.11.2014. 08:13h

Najavljenu rekonstrukciju Vlade premijer Milo Đukanović ne bi smio da svede na smjene ministara koji su pali u nemilost ili kalkulacije sa koalicionim partnerima, već da nešto učini na povećanju njene efikasnosti. Nakon potpisivanja platforme o državno-političkim prioritetima, premijer bi morao da razmisli o povećanju efikasnosti vlade, tako što će smanjnjiti broja ministarstava i državnih uprava. Đukanović bi za početak morao da postavi konkretne zadatke pred ministre, kako bi kasnije mogao da cijeni njihovu efikasnost.

Kvalitetnija organizacija

Ističući da najavljena rekonstrukcija Vlade neće imati efekta ako se svede na personalne promjene, izvršni direktror Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica smatra da prioritet mora biti promjena načina rada. Vlada ne bi smjela da ima nove resore, smatra on, niti promjene smiju zavisiti od političke pogodbe, već od realnih potreba za kvalitetnijom organizacijom vlasti.

“U medijima se govori o Ministarstvu za regionalni razvoj i Ministarstvu za dijasporu, ali se prije odluka o tome mora uraditi ozbiljna analiza da li ti poslovi imaju opseg koji bi zahtijevao formiranje novih institucija. Nova ministarstva se osnivaju radi kvalitetnijih usluga građanima, a ne da bi političar iz neke partije bio ministar”, tvrdi Koprivica.

Dragan Koprivica

Udomljavanje partnera

Sudeći po sastavima ranijih Đukanovićevih vlada, nova ministarstva pokazala su se kao najbolji recept za udovoljavanje koalicionih partnera. Nakon prve vlade iz 1991. godine koja je imala 15 ministara, broj resora je rastao sa dovođenjem novih koaliconih partnera. Tako je vlada koja je 1998. godine formirana nakon Đukanovićevog prelaska na mjesto predsjednika države, a u kojoj su bili Narodna stranka i SDP, imala po pet potpredsjednika i ministara bez portfelja, kao i 17 ministarstava. Naredna koju je vodio Filip Vujanović, a u kojoj su bili NS i SDP, nije imala ministara bez portfelja, ali se mogla pohvaliti sa sedam potpredsjednika i 18 ministastava. Nakon što su narodnjaci izašli iz vlasti, u drugoj Vujanovićevoj vladi bilo je po tri ministarstva i potpredsjednika manje. Stabilizovanjem vladajuće koalicije DPS-a i SDP-a, ustaljen je i broj vladinih resora kojih nikada nije bilo više od 15.

Podsjećajući da aktuelna vlada ima 16 ministarstava i 38 organa državne uprave, Jovana Marović iz Instituta alternativa upozorava da se što prije mora regulisati djelokrug vladinih resora i smanjiti broj uprava. Regulisanje nadležnosti u izvršnoj vlasti, smatra ona, kvalitetno se može riješiti jedino donošenjem zakona o vladi. „Uređivanjem poslova izvršne vlasti zakonom, a ne uredbama i poslovnicima, uz donošenje zakona o Skupštini, konačno bi se stvorili preduslovi za prezicno definisanje nadležnosti grana vlasti, kao i za uspostavljanje jače kontrole u odnosu na izvršnu vlast. Vjerovatno iz tog razloga vladajuća većina uporno i odlaže usvajanje ovih zakona“.

Nemaju precizne ciljeve

Dok javnost spekuliše sa imenima ministara koji će biti smijenjeni, a premijer tvrdi da će provjeriti može li postojeći tim ispuni zadatke koje bude zacrtao sa liderom SDP-a Rankom Krivokapićem, Koprivica smatra da postojeći sistem ne može mjeriti efekte vladine politike i učinak pojedinih resora.

“Vlada i ministarstva u najvećem broju slučajeva nemaju postavljene mjerljive i precizne ciljeve pa je prirodno da u takvom sistemu nemamo dovoljno naglašenu odgovornost za postignute rezultate. Možda bi trebalo razmotriti formiranje novog tijela ili Ministarstva državne uprave koje bi se bavilo definisanjem ciljeva i mjerenjem efekata rada pojedinih resora. Izvršnoj vlasti je potrebna bolja koordinacija i tom problemu se mora ozbiljno pristupiti”, smatra on.

Kalamperović rekorder po broju fotelja

Sudeći po sastavu vlada, pojedini funkcioneri vladajuće koalicije su u proteklih 25 godina postali eksperti za sjedenje u ministarstkim foteljama. Rekord drži funkcioner SDP-a Jusuf Kalamperović koji je bio ministar pomorstva i saobraćaja u četiri mandata, a dva puta je biran za ministra unutrašnjih poslova. Aktuelni gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović tokom karijere u vladi bio je ministar prosvjete i pokrivao resor rada i socijalnog staranja. Sijepović je bio i ministar sporta kao i ministar bez portfelja, dok je aktelni ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović pokrivao i ministarstvo rada a biran je i za ministra bez portfelja.

Vrteška iz 2002. godine

Ukoliko do kraja godine promijeni nekog ministra, Đukanoviću to neće biti prvi put da otpušta usred vladinog mandata. Tako je vladu iz 2002. godine, do kraja mandata napustilo osam ministara. Tada su se na mjestu ministra policije izmijenjali Milan Filipović, Dragan Đurović i Kalamperović, dok je Igor Lukšić zamijenio Miodraga Ivaniševića na mjestu ministra finanisija. Promijenjen je ministar inostranih poslova i ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije. Đukanović je tada do kraja mandata zamijenio i ministra zaštite sredine i uređenje prostora

Bonus video: