Ministar vanjskih poslova, Igor Lukšić, smatra da je najvažnije da Crna Gora i Hrvatska nastave dijalog u vezi sa rješavanjem spornih pitanja oko Prevlake.
Lukšić je novinarima na Cetinju kazao da je pitanje Prevlake, ili trajnog razgraničenja sa Hrvatskom, dospjelo u žižu javnosti zbog aktuelnog tendera za eksploataciju mineralnih resursa.
„Vi znate da tu postoji spor, zato štoje Privremeni protokol o razgraničenju definisao samo jedan dio te problematike – privremene jurisdikcije na kopnu, i samo 12 milja prema otvorenom moru“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, nafta se ne traži oko same Prevlake, već dublje prema otvorenom moru, a taj dio nije predmet privremenog razgraničenja po Protokolu.
„U skladu sa određenim aktima iz ranijeg vremena, Crna Gora smatra da tih oko 1,8 hiljada kilometara kvadratnih pripada nama, i da mi polažemo prava da raspišemo odgovarajući tender. Nažalost, u međuvremenu je Hrvatska, bez potpunog usaglašavanja na tu temu, raspisala svoj tender“, naveo je Lukšić.
On je podsjetio da je Crna Gora uložila protest zbog takvog postupka Hrvatske.
„Protestna nota u međunarodnom pravu ima jednaku snagu kao da smo ne znam koliko tendera mi objavili. Dakle, ona jasno ukazuje da je to sporno područje“, pojasnio je Lukšić.
On je rekao da će se „nastaviti komunikacija i sa kompanijama koje su dale ponude, a neke od njih su dale ponude i za naše naftne blokove ranije ove godine, i prema državama iz kojih dolaze te kompanije“.
„Ali, mnogo važnije od svega toga je da nastavimo dijalog sa Hrvatskom, i na osnovu određenih izjava koje smo čuli, da pokušamo da dođemo do razumijevanja kako da otklonimo ovo sporno pitanje“, naglasio je Lukšić.
Crna Gora je, kako je naveo, zainteresovana za dijalog, i za pronalaženje formule koja neće usporavati ekonomski razvoj i eksploataciju resursa.
„A da paralelno sa tim pokrenemo aktivnosti za trajno razgraničenje, ili otvaranje odgovarajućeg međunarodnog postupka kako bi došlo do trajnog razgraničenja“, dodao je Lukšić.
Lukšić: Integracioni procesi da budu težište spoljne politike Crne Gore
Integracioni procesi Crne Gore, saradnja sa ključnim akterima međunarodne zajednice, i aktivnosti u okviru međunarodnih organizacija, treba da budu težište spoljnopolitičkih napora države, ocijenio je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, Igor Lukšić.
On je, na Forumu ministara vanjskih poslova Crne Gore, podsjetio je da ove godine crnogorska diplomatija obilježava dva važna jubileja: 135 godina od osnivanja, odnosno 35 godina od obnove Ministarstva vanjskih poslova.
„Na čelu Ministarstva, od 1879. kada je osnovano, pa do njegovog ukidanja 1921. godine, bilo je 13 ministara, među kojima su istaknuta imena crnogorske diplomatije, poput Stanka Radonjića, vojvode Gavra Vukovića, Lazara Mijuškovića, Janka Vukotića ili Jovana S. Plamenca“, rekao je Lukšić u Vladinom domu na Cetinju.
On je kazao da novija istorija crnogorske diplomatije počinje ponovnim uspostavljanjem Ministarstva vanjskih poslova, odnosno osnivanjem Republičkog komiteta za odnose sa inostranstvom, 1979. godine.
„Formiranje Komiteta uslijedilo je neposredno nakon razornog zemljotresa koji je u aprilu te godine pogodio Crnu Goru, što ukazuje na važnu ulogu koju je Komitet već u tom trenutku odigrao kao organ koordinacije međunarodne pomoći za obnovu devastiranih crnogorskih gradova“, naveo je Lukšić.
On smatra da je proces obnove institucionalnog kapaciteta za vođenje spoljne politike bio nagovještaj mnogo važnijih društvenih procesa koji su uslijedili decenijama nakon toga.
„Ponovno ustanovljavanje Ministarstva vanjskih poslova, odnosno stvaranje uslova da samostalno zastupamo svoje interese u međunarodnim okvirima, bilo je simbolična preteča obnavljanja punog međunarodnog subjektiviteta Crne Gore“, ocijenio je Lukšić.
On je rekao da se nada da će ovaj Forum prerasti u prepoznatljivu, tradicionalnu tribinu, u mjesto za dijalog spoljnoj politici Crne Gore.
„Gdje će mladi ljudi moći da, razmjenom mišljenja sa iskusnim diplomatama, staviti svoj entuzijazam i kreativnost u službu pokretanja novih ideja i doprinesu definisanju smjernica za dalje učvršćivanje pozicije Crne Gore u međunarodnim okvirima“, dodao je Lukšić.
On je rekao da je Crna Gora, za osam godina od obnove svoje nezavisnosti, ostvarila značajne rezultate na unutrašnjem i spoljnopolitičkom djelovanju, „što je prepoznato na svim važnim međunarodnim adresama“.
„O dosadašnjim uspjesima crnogorske diplomatije svjedoči činjenica da je Crna Gora na samom pragu Sjevernoatlantskog saveza, u očekivanju poziva za članstvo do kraja naredne godine, da dinamično prelazi dionice na putu učlanjenja u Evropsku uniju“, kazao je Lukšić.
On je, kao posebno važno dostignuće crnogorske spoljne politike, izdvojio ulogu Crne Gore kao činioca regionalne stabilnosti, kao, kako je kazao, promoter i konstruktivan sudionik jačanja dobrosusjedskih odnosa, regionalnog dijaloga i saradnje.
„Ne smijemo, međutim, gubiti iz vida da je pred nama i dalje veliki posao, da, kako se približavamo članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u, razvojni izazovi postaju veći i zahtjevniji, a njihovo uspješno savladavanje iziskuje posvećenost i angažman svih segmenata društva“, rekao je Lukšić.
Bivši šefovi diplomatija saglasni: Ključni izazovi u evropskim i evroatlantskim integracijama
Bivši ministri vanjskih poslova Crne Gore ocijenili su da su ključni izazovi crnogorske diplomatije u evropskim i evroatlantskim integracijama, poručujući da su ta dva procesa neodvojiva.
Na panel diskusiji Foruma ministara vanjskih poslova nekadašnji ministri vanjskih poslova su komentarisali izazove crnogorske vanjske politike u XXI vijeku, naročito u odnosu na Evropsku uniju (EU) i NATO integracije.
Milan Roćen, ministar vanjskih poslova od 2006. do 2012. godine, kazao je da je diplomatija privilegovan posao.
On je ocijenio da je najveći izazov za crnogorsku diplomatiju obaveze prema pregovorima sa EU i članstvo u NATO.
Nebojša Kaluđerović, koji je funkciju ministra obavljao od jula do decembra 2012.godine, kazao je da „izazova ima puno više nego odgovora, ali da kad dođemo u EU ko zna kako će ona izgledati, jer se i susrijeće sa brojnim izazovima“.
Prema riječima Igora Jovovića, koji je bio ministar 1988. do 1989. godine, poseban uspjeh Crne Gore je „što je nakon svih istorijskih promjena na ovom području postala ponovo nezavisna, što je najveći dokaza onoga što je postignuto na unutrašnjem i spoljašnjem planu“.
Jovović smatra da su EU i NATO integracije istovjetni procesi. “Svi standardi za ulazak u EU istovjetni su sa standardima za NATO”, kazao je Jovović, naglašavajući da se ta dva procesa ne mogu vještački i mehanički odvojiti.
To bi, prema njegovim riječima, bilo dvolično i licemjerno, jer se određene političke snage u Crnoj Gori danas postavljaju kao da nedavnu prošlost nijesmo imali, „kao da smo pali s neba i kao da mi ne znamo da nijesmo u stanju da određene bezbjedonosne izazove sami savladamo”.
Jovović je uvjeren da uvjeren da će Crna Gora 2015. godine dobiti poziv u NATO.
Branko Lukovac, koji je bio ministar vanjskih poslova od 1979. do 1985. godine, kazao je da današnja tema obuhvata najvažnije odrednice pravca spoljne politike Crne Gore za naredni period, poručujući da su ti izazovi najvećim dijelom već utvrđeni .
“To su dobrosusjedski odnosi i saradnja u regionu, evropske i evroatlanske integracije, članstvo i djelovanje u međunarodnim organizacijama, saradnja sa drugim značajnim ekonomskim i političkim partenrima”, objasnio je Lukovac.
Ministar vanjskih poslova u periodu od 2003. do 2004. godine, Dragiša Burzan, govorio je o postintegracionom periodu, odnosno o tome koji bi se izazovi našli pred Crnom Gorom nakon učlanjenja u EU i NATO.
“Sve ono što su sada izazovi Evrope biće i naši izazovi, ali i da će sve ono što crnogorska diplomatija radi danas radiće i sjutra”, kazao je Burzan.
Prema riječima Miodraga Vlahovića, koji je bio ministar od 2004. do 2006. godine, u osvrtu na crnogorsku diplomatiju treba se prisjetiti i ljudi koji su bili diplomate kad Crne Gore nije bilo.
Prema njegovim riječima, ti ljudi su se borili za Crnu Goru i njena prava.
Studente zanimale sankcije Rusiji
Šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić je, na pitanje studenata da prokomentariše odnose sa Rusijom, kazao da te odnose treba posmatrati iz perspektive 300 godoina duge tradicije diplomatskih odnosa.
“Imajući u vidu tago bogate i dugotrajne bilateralne i poltičke odnose odnose imamo obavezu da ih i u narednom periodu dodatno razvijamo. Crna Gora mora pokušati sa svim ključnim globalnim akterima unapređuje saradnju”, rekao je on.
Lukšić je podsjetio da su spoljno-politički ciljevi Crne Gore članstvo u EU i NATO.
“Nažalost izbijanje krize u Ukrajini je značilo da našu stratešku politiku prilagodimo onome što su strateške odrednice”, naveo je on.
Odgovarajući na pitanja, Lukšić je kazao da postoje razne nezvanične velike ideologije u regionu.
“Imali smo prilike da ih čujamo i devedesetih, i danas ih čujemo, tako da trebamo da pravimo distinkciju između onoga što je regionalna saradnja, onoga što je zvanična politika Crne Gore, Albanije i svih drugih zemalja u regionu i da bliskost tih država iskoristimo kao našu snagu”, rekao je on.
Lukšić je kazao da regionalna saradnja može biti podignuta na veći nivo i da se po mnogim pitanjima može nastupiti jedinstveno.
”A ako dozvolimo da nam negativan pristup zauzima prostor djelovanja onda će se napraviti ozbljnja greška”, zaključio je on.
Bogdanović: Cetinje kolijevka diplomatije
Gradonačelnik Prijestonice, Aleksandar Bogdanović, kazao je da svaka država ima korjen i kolijevku svoje diplomatije i da je za Crnu Goru to Cetinje.
On je rekao da je obnova nezavisnosti 2006. godine, ukazala Crnoj Gori nove spoljnopolitičke koridore, pružajući joj mogućnost da bude ravnopravan i aktivan protagonista brojnih globalnih procesa.
“A osvrt na sve što je danas urađeno na tom planu, vodi nas ka zaključku da je prilika iskorišćena i da se naša država odgovorno odnijela prema dosadašnjim obavezama koje su se ticale diplomatije”, naveo je Bogdanović na otvaranju Foruma.
On je kazao da aktuelni momenat u crnogorskoj vanjskoj politici karakterišu brojni izazovi, počev od integracionih procesa, do učešća u brojnim globalnim inicijativama i akcijama.
Prema riječima Boganovića, iako teritorijalnim i demografskim karakteristikama pripada krugu relativno manjih zemalja, svojim snažnim angažmanom, Crna Gora postala je neizostavan činilac mnogih vanjskopolitičkih tokova.
“Rezultati su više nego vidljivi – u integracijama najčešće sa statusom lidera, Crna Gora prepoznata je i kao država koja je snažno posvećena pozitivnim trendovima i praksama, od afirmacije dobrosusjedskih odnosa, do učešća u raznorodnim globalnim procesima”, kazao je on.
Bogdanović je podsjetio da će Cetinje postati sjedište Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, koje će raditi u zgradi bivšeg ruskog poslanstva.
“Uređenje tog zdanja počeće tokom predstojećih sedmica”, kazao je on.
Bonus video:
