KO ĆE IMATI VEĆU NADLEŽNOST

Specijalni tužilac iznad Vrhovnog državnog tužioca

Vesna Medenica jedan od zagovornika ideje da specijalni tužilac bude samostalan
70 pregleda 11 komentar(a)
Đurđina Ivanović (Novina)
Đurđina Ivanović (Novina)
Ažurirano: 17.02.2019. 02:54h

Da li šef crnogorskog USKOK-a treba da bude potpuno samostalan u odnosu na vrhovnog tužioca ili ne, glavna je dilema oko koje će se najvjerovatnije lomiti koplja u parlamentu kada već ovog mjeseca dva predloga zakona koja to propisuju budu u skupštinskoj proceduri. Oko toga postoje oprečna mišljenja poslanika, sudija i tužilaca, a ta tematika zanimala je i članove Venecijanske komisije, koji su prošle sedmice boravili u Crnoj Gori. Oni su o setu pravosudnih zakona razgovarali sa parlamentarcima i državnim zvaničnicima, a stav će dostaviti naknadno Ministarstvu pravde.

Nacrtom Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o specijalnom tužilaštvu, propisano je da glavnog specijalnog tužioca predlaže VDT, a bira Tužilački savjet. 

Međutim, kada su nadležnosti u pitanju, propisi se ne poklapaju. O tome je govorila i poslanica Pozitive Crne Gore Azra Jasavić, kada je prilikom izbora VDT optuživala DPS da Ivici Stankoviću spremaju status “engleske kraljice”, odnosno da će mu oduzeti ključna ovlašćenja u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.

Specijalni tužilac može neke predmete označiti tajnim i onemogućiti uvid VDT-u

Prema informacijama “Vijesti” i nedavnoj zvaničnoj izjavi ministra pravde, to ne bi trebalo da se desi. Nacrtom zakona o tužilaštvu propisano je da VDT može “neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje na koje je zakonom ovlašćen rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva”.

Međutim, predlogom propisa kojim se ustanovljava glavni specijalni tužilac predviđena je mogućnost da on po procjeni “iz opravdanih razloga” može neke predmete sa oznakom posebno čuvati, i da o njima VDT ne smije ništa znati.

Takav propis doduše postoji i u hrvatskom zakonu o USKOK-u, ali se u dijelu političkih krugova u Podgorici vjeruje da bi uvođenje takvog presedana bilo problematično s obzirom na dosadašnje učinke specijalnog tužilaštva.

VDT Ivica Stanković navodno ne pristaje na takvu soluciju, o čemu je izvijestio i predstavnike Venecijanske komisije, između ostalog i jer je Ustavom propisano jedinstvo tužilačke organizacije. 

Stanković

Prema informacijama “Vijesti” predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica navodno je jedan od zagovornika ideje da specijalni tužilac bude samostalan, zbog bojazni da bi moglo doći do “nesporazuma” u nekim slučajevima zbog njenog prethodnog lošeg iskustva sa sadašnjim VDT-om.

Može li  biti samostalan i nezavisan

Predsjednici skupštinskih odbora za politički sistem i Zakonodavnog odbora koji su razgovarali sa predstavnicima Venecijanske komisije, potvrdili su da su se oni interesovali za status specijalnog tužioca.

”I ima li prostora da on zaista bude samostalan u radu, da bude nezavisan od VDT-a”, prenio je “Vijestima” Džavid Šabović, predsjednik Zakonodavnog odbora.

Rastoder

Rifat Rastoder je rekao da su predstavnici Venecijanske komisije provjeravali argumente zbog kojih specijalni tužilac treba da bude samostalan.

Ratni zločini ne smiju biti van Specijalnog tužilaštva

Predstavnike Venecijanske komisije interesovalo je zbog čega su različiti propisi za Sudski i Tužilački savjet, odnosno zašto Tužilačkim savjetom rukovodi VDT, umjesto ugledni pravnik kao u Sudskom savjetu. 

Interesovala su ih i pitanja u vezi s napredovanjem sudija. “Prenio sam im negativan stav oko ideje da se ratni zločini izdvoje iz specijalnog tužilaštva, i dilemu da li bi to značilo  da se definitivno stavlja tačka na neuspjele istrage zločina”, objasnio je Rifat Rastoder "Vijestima".