Lange: Izvještaj EK ne sadrži preporuku za aktiviranje klauzule o balansu

„Uložili smo veliki napor da izvještaj učinimo objektivnim i zasnovanim na činjenicama. Selektivno izvlačenje jednog ili drugog aspekta priče bilo bi pogrešno i dovelo bi do pogrešnih i prebrzih zaključaka“, rekao je Lange
0 komentar(a)
Mitja Drobnič, Dirk Lange, Foto: Vesko BELOJEVIĆ
Mitja Drobnič, Dirk Lange, Foto: Vesko BELOJEVIĆ
Ažurirano: 08.10.2014. 15:19h

Evropska komisija (EK) uložila je veliki napor da Izvještaj o napretku učini objektivnim, rekao je šef Odeljenja za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje, Dirk Lange, poručujući da taj dokument ne sadrži preporuku za aktiviranje klauzule o balansu.

On je pojasnio da u okviru za pregovaranje, koji predstavlja smjernicu za pregovore sa Crnom Gorom, postoji klauzula koja kaže da, ako se desi da pregovori u vladavini prava ne budu pratili tempo pregovora u drugim poglavljima, postoji mogućost usporavanja procesa pregovaranja u drugim tehničkim poglavljima, kao rezultat neostvarivanja napretka u poglavljima 23 i 24.

„To nije ništa novo, to je nešto što je postojalo u pregovaračkom okviru sa Crnom Gorom. U ovom izvještaju nema preporuke za aktivaciju te klauzule, za sada je nema“, poručio je Lange na predstavljanju Izvještaja o napretku.

Komentarišući spekulacije da će klauzula sigurno biti aktivirana, Lange je rekao da u EU ne vole spekulacije i da on ne može predviđati budućnost.

„Ne bih smatrao sigurnim da će se ta klauzula aktivirati. Izvjesno je da klauzula postoji i da postoji mogućnost njene aktivacije, ali u ovom trenutku ne vidim nikakvu inicijativu da se ta klauzula aktivira. To zavisi od procjene i razmatranja“, kazao je Lange.

Prema njegovim riječima, važan element je da će sa zemljama članicama u Savjetu razgovarati o izvještaju. „A aktivacija je nešto što bi se potencijalno desilo u Savjetu. Imaćemo detaljne razgovore o napretku koji je ostvaren u Crnoj Gori“.

On je poručio i da svako iz izvještaja izvuče ono što mu ide u prilog i potvđuje njegovu poziciju.

„Uložili smo veliki napor da izvještaj učinimo objektivnim i zasnovanim na činjenicama. Selektivno izvlačenje jednog ili drugog aspekta priče bilo bi pogrešno i dovelo bi do pogrešnih i prebrzih zaključaka“, rekao je Lange.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, rekao je da u izvještaju postoje kritični komentari i priznanje onog što je ostvareno. „Ovaj izvještaj je pregledni dokument i daje sliku koju je nacrtala EK, i normalno je da je predmet internih političkih diskusija“.

Kako je rekao, nije bila namjera EK da izvještaj učini ovakvim ili onakvim, dominantno pozitivnim ili negativnim.

Na pitanje da li je ovo prvi put da se klauzula o balansu pominje u izvještaju, Drobnič je kazao da, koliko se sjeća, ovo je prvi put da se spominje, ali to ne znači da nije ranije postojala.

„Vjerujem da smo došli do faze u pregovorima u kojoj sa zemljama članicama moramo razgovarati kako nastaviti naprijed. U tom smislu, došlo je vrijeme da razgovaramo o toj klauzuli. To nije nešto što je specifično za ovaj izvještaj, nešto što bi bilo specifično za Crnu Goru“, rekao je Drobnič.

Upitan u čemu je problem kad je priča o organizovanom kriminalu i korupciji u pitanju, koja se spominje iz godine u godinu, Lange je rekao da, ako se sagledaju akcioni planovi koje je Crna Gora pripremila, jasno je da iz ugla Vlade postoji posvećenost da se sprovedu aktivnosti i riješi pitanje korupcije, uključujući i onu na visokom nivou.

„U ovim akcionim planovima ishodi su prevedeni u prelazna mjerila za poglavlje 23 i 24. Prvo imamo akcione planove koje Vlada treba da implementira. Imamo zakonodavstvo koje postoji, vidimo da su institucije osnovane, ali još želimo da vidimo razvoj konkretnih rezultata, i to je nešto što slijedi kao logičan korak“, rekao je Lange.

Kako je naveo, sada smo u fazi kada treba vidjeti da li postoje rezultati. „Nakon što vidimo te početne rezultate, moći ćemo reći da li su prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24 ispunjena. Kada govorimo o kašnjenjima, kašnjenja se mjere u odnosu na akcione planove koje je usvojila Vlada“.

„U prelaznim mjerilima nema rokova i datuma. Iz tog ugla ne govorimo o kašnjenjima, već gledamo na razvoj situacije u Crnoj Gori u odnosu na akcione planove i konkretne rezultate. Ako u svojoj procjeni osjetimo da su prelazna mjerila ispunjena, svakako ćemo preporučiti zemljama članicama da se nastavi sa pregovorima u ovim poglavljima“, naveo je Lange.

Drobnič je rekao da je slika kompleksna i da se ne može identifikovati jedan problem ili razlog zašto konkretni rezultati još niejsu ostvareni. „Ulazimo u fazu u kojoj će eksperti pokušati da pomognu lokalnim organima vlasti da postepeno unaprijede situaciju u ovoj oblasti, odnosno konkretne rezultate“.

Upitan kako bi Crna Gora trebalo da potroši 270 miliona eura za sprovođenje reformi, Lange je pojasnio da je strateški dokument za finansijsku pomoć, indikativni planski dokument za IPA sredstva, koji nije vezan za Izvještaj o napretku, jasno predvidio šta su očekivanja EU i da su stavili akcenat na reformu državne uprave, vladavinu prava, a govori se i o mogućnostima da se radi na infrastrukturi.

To, kako je poručio, treba doživjeti kao planski dokument koji je u procesu i uz njega će doći godišnji program za 2014. godinu.

Drobnič je naveo da treba biti zadovoljan proteklim periodom i da je za Crnom Gorom uspješna godina.

„Nadam se da ćemo moći da vidimo da će se pregovori sa Crnom Gorom odvijati istim tempom i narednih godina“, poručio je Drobnič.

On je podsjetio da je Crna Gora na putu ka EU otvorila 12, a zatvorila dva poglavlja a, kako je naveo, u mnogima napreduje.

Lange je govorio o elementima vladavine prava, navodeći da je u prethodnim godinama bilo pozitivnih dešavanja.

„Ove godine smo završili sve sastanke skrininga i možemo da kažemo da su pregovori o pristupanju u punom zamahu. Ako pogledate Izvještaj, vidjećete da se detaljno situacija u toj oblasti komentariše“, kazao je Lange.

On je rekao da su, iako to nije praksa, u poslednjem momentu unijeli izmjenu o izboru vrhovnog državnog tužioca i uključili je u Izvještaj.

Kako je kazao, u novom pristupu, gdje se otvaraju poglavlja 23 i 24 država mora pružiti više od samog usvajanja zakona, a to su konktretni rezultati.

Govoreći o slobodi medija, on je kazao da su se u EK kritički osvrnuli na tu oblast.

„Svjesni smo da postoje određena kršenja i zastrašivanja novinara i to je nešto što svakako osuđujemo ali takođe, navodimo i na etičke standarde kojih se oni moraju pridržavati u izvještavanju“, poručio je Lange.

Kako je kazao, u poglavlju 23 primijećen je neujednačen napredak.

„Vidimo pozitivne napore ali smo primijetili da Crna Gora malo kasni za rokovima u akcionim planovima koje je sama postavila u poglavljima 23 i 24. Za poglavlja koja nismo otvorili postoje mjerila za otvaranje i tu je potrebno uraditi značajne stvare kako bi se otstvario napredak“, rekao je Lange.

Prema riječima Drobniča, Izvještaj o napretku nema cilj da se upre prst ni na Vladu, ni na prarlament.

„To je dokument koji bilježi urađeno i u kojem se pokazuje državama članicama gdje smo, a ujedno je to pokazatelj Vladi kako EK posmatra procese u državi“, pojasnio je Drobnič.

Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku, Štefan File, ocijenio je da je Crna Gora u prošloj godini napravila značajne korake.

On je, na konferenciji za novinare u Briselu, rekao da je počela implementacija vladavine prava, a da su u procesu pristupnih pregovora potrebni dalji mjerljivi rezultati koji će biti ključni za određivanje dinamike pregovora.

File je poručio da će EK posebnu pažnju posvetiti jačanju regionalne saradnje država kandidata u procesu proširenja.

File je ranije, pred poslanicima Evropskog parlamenta, ocijenio da je izborom Vrhovnog državnog tužioca napravljen značajan korak ka jačanju vladavine prava.

Bonus video: