Izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), koje su u skupštinskoj proceduri, predstavljaju priliku da se dodatno normira rad Agencije i time unaprijedi zaštita prava građana, ocijenjeno je iz Instituta Alternativa (IA).
„Prioritetna pitanja koja treba dodatno urediti su uništavanje njihovih podataka koji nijesu bezbjednosnog karaktera, bezbjednosne provjere za dobijanje državljanstva i rad unutršanje kontrole ANB“, smatra Dina Bajramspahić iz te nevladine organizacije.
Prema njenim riječima, to su neki od predloga za dodatno unaprjeđenje pravnog okvira za rad ANB koje je IA dostavio nadležnom Odboru za bezbjednost i odbranu.
U IA smatraju da čuvanje ličnih podataka u tajnim dosijeima predstavlja narušavanje prava na poštovanje privatnog života, i da treba smanjiti njihovo prekomjerno, kolateralno prikupljanje.
„Stoga smo preporučili da se izmjenama Zakona ANB propiše obaveza da, nakon primjene mjera tajnog nadzora dostavlja Vrhovnom sudu prikupljene podatke na ocjenu zakonitosti primjene mjera“, kazala je Bajramspahić.
To, kako je pojasnila, znači da bi se odmah nakon „čitanja sudije“ uništio dio materijala koji se ne odnosi na razloge zbog kojih su mjere preduzete, ili koji se tiče druge vrste ličnih podataka koji nijesu bezbjednosnog karaktera, dok bi se ostatak materijala čuvao u registrima.
U IA smatraju neophodnim i zakonsko uređenje svih pitanja vezanih za bezbjednosne provjere za potrebe dobijanja državljanstva.
„Budući da detalji postupka nijesu propisani zakonom, propušteno je da se normira pravo na pravni lijek lica koje je dobilo negativno mišljenje. Licima koja nijesu prošla bezbjednosnu provjeru je zato neophodno dati pravo na upoznavanje sa prikupljenim materijalom na bazi kojeg je dato negativno mišljenje i mogućnost da ga ospore“, navela je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, praksa je pokazala da je bezbjednosna provjera u vezi sa državljanstvom jedna od onih za koju je potrebno dodatno normiranje, jer direktno utiče na živote građana.
„Međutim, postoje više vrsta bezbjednosnih provjera, pa takođe treba incirati usvajanje posebnog zakona o bezbjednosnim provjerama, po uzoru na modele ovog zakona iz komparativne prakse“, smatraju u IA.
Iz te NVO podsjećaju da su još 2012. godine ukazali na nedovoljne rezultate unutrašnje kontrole rada ANB.
Bajramspahić je kazala da glavni inspektor, koji je nadležan za unutrašnju kontrolu rada tog organa i koji Vladi dostavlja izvještaje o izvršenoj kontroli, do 2012. godine u svom radu nije nikada utvrdio nezakonitu primjenu mjera tajnog nadzora ili drugi oblik zloupotrebe, niti je dostavljao izvještaje Vladi i direktoru ANB.
Zato, smatra ona, Zakonom o ANB treba propisati obavezu dostavljanja godišnjeg izvještaja o radu Unutrašnje kontrole Odboru za bezbjednost i odbranu.
„Time bi se pojačao pritisak parlamenta na unutrašnju kontrolu da kontinuirano vrši nadzor i pomogne u procesuiranju službenika koji su prekoračili svoja ovašćenja i prekršili zakone“, kazala je Bajramspahić.
Posebno je, kako je navela, važno izbrisati odredbu Zakona o ANB koja ograničava individualno pravo poslanika, članova Odbora za bezbjednost i odbranu, da zatraže podatke i informacije od ANB, i time usaglastiti taj akt sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru.
IA je Skupštini dostavio i preporuke koje se odnose na obavještavanje građana o mjerama koje su primijenjene nad njima bez prethodnog pisanog zahtjeva.
Bonus video:
