Kentera o samitu NATO: Ovo u Ukrajini sjutra nas može zadesiti

NATO će pomno pratiti sve procese unutar Crne Gore i kad god je to moguće, pružati pomoć razvoju društva i demokratije
90 pregleda 67 komentar(a)
Savo Kentera (Novina)
Savo Kentera (Novina)
Ažurirano: 04.09.2014. 06:56h

Sve ovo što se dešava u Ukrajini, sjutra može zadesiti i Crnu Goru ili neku drugu zemlju Balkana, kazao je u intervjuu "Vijestima" predsjednik Atlaanskog savjeta Crne Gore Savo Kentera.

"To je upravo ono što je izjavio predsjednik Putin da će štititi interese građana Rusije gdje god se oni nalaze. S obzirom na to koliko ruskih državljana živi u Crnoj Gori, koliko je nekretnina u njihovom vlasništvu, kao i na njihovo sve bahatije ponašanje, nije isključena mogućnost da nam se desi upravo ovo što se sada dešava u Ukrajini", rekao je Kentera.

Prema njegovim riječima, neophodno je preduzeti dodatne aktivnosti na sprečavanju dalje ekspanzije ruskog uticaja u zemlji, koje bi se ogledale u veoma konkretnim mjerama i radnjama:

"Zato je jedini garant stabilnosti i suvereniteta Crne Gore upravo ulazak u NATO, a kasnije i u EU".

Šta očekuje od Samita u Velsu? Da li će se baviti pitanjem proširenja i Crnom Gorom?

Prije svega očekujem da se redefinišu odnosi sa Rusijom, koja očigledno na NATO više ne gleda prijateljski. Upravo sa ovog samita treba poslati jasnu poruku predsjedniku Rusije da preispita svoje pretenzije i opasne ambicije, kako ne bi došao u situaciju da završi kao i mnogi diktatori prije njega. Sankcije jesu efikasne, ali sve članice bi što prije morale preduzeti još konkretnije poteze na osnovu kojih će Rusija shvatiti da njeno ponašanje nije dopustivo. Ne očekujem da će se raspravljati o proširenju, ali očekujem potvrdu stava sa ministarskog sastanka iz juna gdje se Crna Gora ohrabruje da nastavi sa reformama kako bi u bliskoj budućnosti dobila poziv za članstvo.

Da li je NATO u ovom trenutku ili uopšte zainteresovan za političke promjene u Crnoj Gori? Na jednoj strani imamo vlast koja se uglavnom deklarativno zalaže za evroatlantske i evropske vrijednosti i standadre, dok na drugoj imamo dio opozicije koji svaku priliku iskoristi da pokaže bliskost sa Rusijom?

NATO neće dozvoliti da u svojim redovima ima zemlju u kojoj ne postoji neophodni minimum demokratije. Dok god sa naše strane postoji jasno izražena volja i želja za članstvom, NATO će pomno pratiti sve procese unutar zemlje i kad god je to moguće, pružati pomoć razvoju društva i demokratije.

Sezona ne bi zavisila od Rusa da imamo dobru strategiju

Da li je Crna Gora trebalo odmah da se pridruž sankcijama EU protiv Rusije? Da je odložila taj čin, kao što to radi Srbija, mogla je u određenoj mjeri sačuvati ovogodišnju turističku sezonu, dok se ne preorijentiše na druga tržišta.

Da imamo dobru strategiju za razvoj turizma, sigurno ne bi došli u ovakvu situaciju. Velika izloženost tržišnom riziku, usljed nepostojanja diverzifikacije, uslovilo je da turistička sezona bude loša. U tom smislu, ne bih rekao da su sankcije razlog što je sezona bila lošija, jer bi ona ionako podbacila zbog krize u Ukrajini. Ako želimo da idemo putem EU, ako želimo da postanemo dio razvijenog Zapada, onda niko ne bi trebalo da ima dilemu da li uvesti sankcije ili ne. Ovo je krucijalni momenat u kom zemlja, koja želi postati dio euroatlantske zajednice, nikako ne može, niti smije ostati po strani. Neutralnost u odnosu na krizu u Ukrajini nije moguća! Ne možemo biti Istok na Zapadu i Zapad na Istoku.

Profesionalizacija i depolitizacija u službama uslov svih uslova

Da li je crnogorska vlast uradila išta od kraja juna i ministarskog sastanka NATO-a da bi ispunila uslove da Crna Gora dobije pozivnicu za alijansu?

Recimo, nije izabran VDT, javnosti je nepoznato da ima nekih promjena u bezbjedonosnim strukturama, čak je opozicija optuživala da su bezbjednosne strukture opet uticale na izborni proces...? Imajući u vidu da je nakon ministarskog sastanka NATO krajem juna, nastupio period godišnjih odmora u Crnoj Gori, nije ni bilo realno očekivati da se nešto konkretno uradi u tako kratkom vremenskom periodu. Ono što je mnogo realnije je da u periodu koji je pred nama, veoma jasno stavimo do znanja čitavoj međunarodnoj zajednici da ne postoji dilema oko toga da li se stvari u zemlji moraju mijenjati ili ne. U tom smislu, mora se što prije izabrati VDT, otkloniti i najmanja sumnja u profesionalnost obavještajnih službi, ali i postaviti jasne smjernice na osnovu kojih se može vidjeti kako sistem bezbjednosti treba da izgleda u narednim godinama. Ponoviću nešto što sam rekao mnogo puta do sada, a to je da je profesionalizacija i depolitizacija kadrova unutar službi uslov svih uslova za dalji napredak.

Bonus video: