Predlog uoči NATO samita u Velsu: Lista obaveza za Podgoricu

Nikome nije jasno šta znači ranija odluka ministara NATO-a, čak ni Podgorici. Niti je da, niti ne
80 pregleda 34 komentar(a)
Anders Fog Rasmusen, Foto: Reuters
Anders Fog Rasmusen, Foto: Reuters
Ažurirano: 03.09.2014. 19:02h

NATO bi na samitu u Velsu trebalo Crnoj Gori da ponudi uslovno zeleno svjetlo sa jasnim reformskim obavezama, određujući datum u 2015. za slanje pozivnice za članstvo ukoliko ona u potpunosti ispuni set jasnih uslova, navodi se u preporukama NVO Savjeta za politiku demokratizacije (DPC).

"Na taj način, alijansa bi motivisala Podgoricu da sprovede preostale reforme, pružila crnogorskoj Vladi podršku koja joj treba za lobiranje kod građana za članstvo u NATO-u i ispunila geopolitičke potrebe NATO-a i interese koji proizilaze iz ukrajinske krize", navode autori teksta "Zapadni Balkan i ukrajinska kriza" Bodo Veber i Kurt Baziner.

Navodeći da su Vlada i premijer Milo Đukanović naišli na oštre kritike "proruskih djelova opozicije" uoči lokalnih izbora zbog podrške EU sankcija Rusiji, kritike SCP i Moskve, autori podsjećaju na posjetu crnogorskog premijera Vašingtonu u aprilu:

"Tokom aprilske posjete premijera Đukanovića SAD-u, postalo je očigledno da je stav Crne Gore prema ukrajinskoj krizi ne samo u skladu sa spoljnom politikom EU, već da ima za cilj i jačanje šansi Podgorice da postane članica NATO-a uoči samita u Velsu".

DPC ocjenjuje da SAD i članice EU ni jesu pokazale zahvalnost za svrstavanje Crne Gore kada je u pitanju ukrajnska kriza, za razliku od Srbije za koju su pokazali reazumijevanje iako nije uvela sankcije Moskvi.

"Opravdanje za ovu dihotomiju teško je definisati ili objasniti", ocjenjujuju Veber i Baziner.

"SAD i EU nijesu pokazale zahvalnost zbog svrstavanja u ukrajinskoj krizi"

Navodi se da je šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič "uzgredno" podrio poziciju crnogorske Vlade izjavom da Brisel nije zahtijevao punu harmonizaciju stavova.

"Drobnič se kasnije ispravio, ali je šteta već bila pričinjena. Iz Brisela, EEAS-a (evropska služba za spoljne poslove) ili EK nije bilo zvaničnog saopštenja u kojima se javno podržava proevropska politika Podgorice".

Podsjeća se na zaključke ministarskog sastanka NATO-a krajem juna kada su Podgoricu "na cjedilu ostavile i evropske i sjevernoameričke članice NATO-a" time što nisu odorbrile pozivnicu.

"Ostaje nepoznato koja je od članica na kraju spriječila pozitivnu odluku. Uoči sastanka, Njemačka je bila spremna da podrži pozitivnu odluku ako je predloži najuticajnija članica NATO-a što na kraju Vašington nije uradio".

Navodi se i da je odluka da vrata za Crnu Goru ostanu otvorena 2015, ako napravi dovoljan napredak, "stvorila je znatnu zabunu".

"Izjave su bile oprečne. Američki zvaničnici naglašavaju potrebu za daljim refomama u pravosuđu, dok je generalni sekretar NATO-a Andres fog Rasmusen na konferenciji za novinare ukazao na reforme u sektoru bezbjednosti.

Diplomata iz jedne od zemalja EU koja je lobirala za članstvo Crne Gore objasnio je da mu je “odluka da se odobri članstvo u potunosti nejasna... Takođe, nikome nije jasno šta ta odluka znači, čak ni Podgorici. Niti je da, niti ne", navode DPC.

Bonus video: