POKRENUT POSTUPAK, OPOZICIJA NE OČEKUJE BITNE PROMJENE

Šaranovića će naslijediti partijski vojnik

Šaranoviću mandat ističe 8. oktobra, a prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, predsjednika DIK-a imenuje Skupština, na predlog Administrativnog odbora, nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa. Predsjednik DIK-a mora biti diplomirani pravnik i imati najmanje 10 godina radnog iskustva u struci, a ne smije biti član organa upravljanja političke partije u zadnje tri godine
69 pregleda 3 komentar(a)
Budimir Šaranović, Foto: Filip Roganović
Budimir Šaranović, Foto: Filip Roganović
Ažurirano: 31.01.2019. 09:58h

Administrativni odbor Skupštine Crne Gore juče je pokrenuo proceduru izbora novog predsjednika Državne izborne komisije (DIK), a u opoziciji očekuju da dosadašnjeg predsjednika Budmira Šaranovića “naslijedi partijski vojnik”.

Šaranoviću mandat ističe 8. oktobra, a prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, predsjednika DIK-a imenuje Skupština, na predlog Administrativnog odbora, nakon prethodno sprovedenog javnog konkursa. Predsjednik DIK-a mora biti diplomirani pravnik i imati najmanje 10 godina radnog iskustva u struci, a ne smije biti član organa upravljanja političke partije u zadnje tri godine.

“Dok je na čelu DIK-a bio visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Budumir Šaranović ona je dotakla pravno, moralno i političko dno. Ovaj organ je suštinski sve vrijeme bio klasična partijska filijala i izborni štab DPS-a. U prethodnom periodu bili smo u prilici da umjesto ozbiljnog državnog organa koji se stara i vodi računa o dosljednoj primjeni zakona gledamo skandalozni DIK na čijim sjednicama su se odigravale scene koje viđamo samo u regionalnim rijalitijima, poput prijetnji i fizičkih obračuna u kojima su prednjačili predstavnici DPS-a”, kazao je generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milutin Đukanović očekuje da će na čelo DIK-a opet biti postavljen partijski vojnik DPS-a.

“Šaranović je radio sve po instrukcijama DPS-a. Ova DIK je imala niz skandaloznih odluka od kojih bih izdvojio onu da se šest članova proglasilo većinom iako je komisija u tom trenutku brojala 18 članova”, poručio je Đukanović, aludirajući na odbijanje prigovora predsjedničkog kandidata Mladena Bojanića.

Bogdanović kaže da je DIK “izgubila i zadnji tračak ugleda” kad je predsjednik Demokratskog saveza Nikola Camaj upozorio da je njegov potpis o imenovanju člana proširenog sastava DIK-a falsifikovan, a glas tog člana je bio presudan za donošenje konačnog izvještaja o spornim parlamentarnim izborima 2016. godine.

“Sjetimo se kad je DIK klasičnim pravnim nasiljem i hajdučijom pokušao da izmijeni izbornu volju građana Berana nakon pobjede opozicije na lokalnim izborima u toj opštini, izbornu volju Budvana kada je opozicija u toj Opštini preuzela je vlast. Nakon predsjedničkih izbora za vrijeme mandata Šaranovića, DIK nije proglasio konačne rezultate za izbor predsjednika Crne Gore, jer DPS u tom sastavu nije imao većinu”, kazao je Bogdanović.