U Socijaldemokratskoj partiji (SDP) smatraju da je šteta što Crna Gora neće ove godine dobiti poziv za članstvo u NATO, jer bi, prema njihovom mišljenju, brže integracije doprinijele bezbjedonosnom i mnogim drugim unutrašnjim elementima rukovođenja društva.“Normalno je da očekujemo bolje vijesti što se tiče Crne Gore, za SDP je najbolja vijest da nam kažu da smo pozvani u NATO. To je strateški cilj i interes ovog društva i države, i šteta što se do tog cilja nije stiglo u ovoj etapi”, kazao je poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Borislav Banović.On je novinarima u parlamentu rekao da u SDP-u smatraju da je to dugoročni interes Crne Gore, navodeći da će se se prema tome na taj način odnositi i ubuduće. “Šteta što nije ovoga puta, nadamo se da će biti naredne prilike. Zašto nije, prepoznajemo dva razloga, ili dvije grupe faktora. Jedan je unutrašnji - očigledno da NATO partneri neke zemlje ili u cjelini nisu zadovoljni ispunjavanjem naših standarda, odnosno njihovih standarda u našoj državi”, kazao je Banović. On pretpostavlja da dio efekata ima i u međunarodnoj krizi i dešavanjima u istočnoj Evropi,”tako da čini mi se jedan broj zemalja ne želi da iritira ta krupna spoljno politička pitanja u ovom trenutku”.“Šteta je što to nije urađeno, jer bi bilo mnogo koristi za Crnu Goru da smo sada pozvani, da bi brža integracija doprinijela i na bezbjedonosnom planu i na mnogim drugim unutrašnjim elementima rukovođenja i funkcionisanja društva", naveo je Banović.On je kazao da ostaju dosljedni u ostvarivanju tog cilja “i vidjećemo koje mjere dalje preduzeti da do tog cilja brže dođemo.”Upitan hoće li to podrazumjevati preispitavanje odnosa u koaliciji, kao što je ranije najavljivao Ranko Krivokapić, Banović je rekao da to pitanje treba postaviti predsjedniku SDP-a.„Moj stav je svakako da se sagleda šta smo mogli, jesmo li mogli uraditi više na onome što je tražio NATO od nas, da se na tom osnovu napravi analiza i da se vidi onda ima li odgovornosti i prema kome“, rekao je Banović.Prema njegovim riječima, treba ići redom po institucijama pa vidjeti ko je kriv, “ako je na primjer osnovni problem reforma odbrane, bezbjedonosne službe, javno mnjenje ili vladavina prava”.“Dakle, po tim elementima da idemo i vidimo kako su radile institucije i ljudi koji su tamo zaposleni, da li se moglo uraditi više i onda utvrditi odgovornost, a krajnji politički i međupartijske odnosi da treba da bude posledica tog načina i te metodologije utvrđivanja odgovornost”, ocijenio je on.
Galerija
Bonus video:
