Susret s Bajdenom

Da li je Đukanović raskrstio sa Rusijom?

Analitičari u Vašingtonu ocjenjuju da je riječ o do sada najjasnijem otklonu od Rusije, nakon sumnji iz diplomatskih krugova i od koalicionog partnera Ranka Krivokapića
0 komentar(a)
Milo Đukanović Atlantski savjet, Foto: Gov.me
Milo Đukanović Atlantski savjet, Foto: Gov.me
Ažurirano: 10.04.2014. 08:55h

Premijer Milo Đukanović ocijenio je sinoć da se na Balkanu vodi sve jača „antinatovska kampanja“, posebno nakon izbijanja ukrajinske krize i ocijenio da je to još jedan razlog da na samitu u Velsu alijansa pozove Crnu Goru kao „najspremnijeg kandidata“ u članstvo.Analitičari u Vašingtonu ocjenjuju da je riječ o do sada najjasnijem otklonu od Rusije, nakon sumnji iz diplomatskih krugova i od strane koalicionog partnera Ranka Krivokapića u posvećenost DPS-a članstvu u NATO-u uprkos retoričkom zaklinjanju u suprotno. Više diplomata u Podgorici reklo je proteklih mjeseci “Vijestima” da im nije jasno zašto se DPS protivio inicijativi za donošenje deklaracije o pristupanju NATO-u u Skupštini, iako za to ima dovoljno poslanika. „Obrazloženje im je: nije vrijeme, izbori su, nezgodno je i tome slično“, rekao je nedavno diplomata članice NATO-a u neformalnom razgovoru “Vijestima”. Čini se da je Đukanović prelomio. On je neposredno nakon sastanka sa potpredsjednikom SAD Džozefom Bajdenom na skupu u Atlantskom savjetu u Vašingtonu prepričao razgovor sa Putinom od prije nekoliko godina:

„Istorija Crne Gore svjedoči o značajnom prisustvu Rusije u regionu, što je kao posljedicu ostavilo tragove u svijesti ljudi o značaju viševjekovne saradnje sa Rusijom. To ni na koji način ne reducira pravo ove generacije na izbor. Ova generacija je kazala da mi želimo da budemo dio EU i NATO. Vrlo otvoreno sam o tome prije nekoliko godina razgovarao sa Putinom.

Putin je rekao da je naše pravo da biramo svoj put i 'nadam se da ste dobro izabrali za sebe'”.On je taj izbor uporedio sa vremenom NATO bombardovanja kada ga je „80 odsto ljudi u Crnoj Gori smatralo izdajnikom jer je odbio da učestvuje u „Miloševićevom privatnom ratu radi homogenizovanja stanovništva i održanja na vlasti“. „Obaveza državnika je ne da slijedi javno mnjenje već da ga kreira“, rekao je Đukanović, dodavši da je Zoran Đinđić taj rizik platio glavom, a da je on „imao više sreće“.Na konstataciju predstavnika “Džons Hopkins” instituta da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik od Moskve nedavno dobio 70 miliona eura kredita i pitanje da li je kriza u Ukrajini promijenila stav Rusije prema Balkanu uprkos njegovom razgovoru sa Putinom, Đukanović je odgovorio: „Vjerodostojno sam saopštio razgovor sa Putinom, ali jako primjećujem jačanje antinatovske politike prema regionu. Ona se snažno osjeća u Crnoj Gori zato što nosioci te politike procjenjuju da je Crna Gora u najboljoj šansi da izmakne antinatovskoj kampanji i možda već u Velsu dobije poziv”.On je dodao da je antinatovska kampanja veoma vješto kamuflirana: “Ne vodi se sa natpisom mi djelujemo protiv NATO-a, ali ne treba biti previše ni politički, ni bezbjednosno verziran da biste jasno prepoznali o čemu se radi”, rekao je Đukanović i podvukao: Ali, mi znamo naš izbor ... i nepokolebljivo želimo da pređemo taj put i postanemo članica NATO-a”.On nije direktno pomenuo da li je Rusija ta koja vodi antinatovsku kampanju. Na naknadno pitanje “Vijesti” da li je mislio i na Rusiju kao nosioca te kampnje i da li se šta mijenja u odnosima Podgorice i Moskve, iz njegovog kabineta je odgovoreno da je premijer je na tu temu “rekao sve što je trebalo”.Đukanović je ocijenio da je lako uočiti međuzavisnost između krize u Ukrajini i “napora na destabilizaciji Balkana”: “Na Balkanu se danas kao na rezervnom terenu takođe oštro sukobljavaju pronatovska i antinatovska politika. Ukoliko se uspjesi na nekim drugim, prividno udaljenim područjima, počev od Sirije, Irana, Ukrajine, shvate kao ohrabrenje za antinatovsku politiku u regionu, onda moramo dodatno biti zabrinuti i za stabilnost i budućnost zapadnog Balkana, pa rekao bih i za kredibilnost NATO-a“.

Preporučujemo za Vas