Vlada Crne Gore je osudila "otvoreno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i agresiju ruskih oružanih snaga", pridruživši se zaključcima Savjeta Evropske unije.
Crna Gora sa posebnim senzibilitetom, žaljenjem i zabrinutošću prati razvoj situacije u Ukrajini, u nadi da će se do rješenja doći mirnim i demokratskim putem, kroz konstruktivnu saradnju zainteresovanih strana i adekvatnu podršku međunarodne zajednice, saopšteno je iz crnogorske Vlade."Polazeći od svojih evropskih opredjeljenja, snažno podržavajući suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i naglašavajući potrebu poštovanja međunarodnih obaveza i opšteprihvaćenih principa, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, Helsinški završni akt i Memorandum iz Budimpešte (1994), Crna Gora se kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji priključuje zaključcima Savjeta Evropske unije o Ukrajini od 3. marta”, kaže se u saopštenju. Kako se navodi, imajući u vidu tragična iskustva iz nedavne prošlosti prilikom raspada Jugoslavije, Crna Gora sa posebnim senzibilitetom, sa žaljenjem i zabrinutošću prati razvoj situacije u Ukrajini.“U nadi da će se do rješenja doći mirnim i demokratskim putem, kroz unutrašnji dijalog i konstruktivnu saradnju svih zainteresovanih strana i adekvatnu podršku cijele međunarodne zajednice, prije svega UN-a i OEBS-a”, saopšteno je iz Vlade
Podsjećamo, ministri EU su poručili da Rusija mora da hitno vrati trupe u Ukrajini na početne položaje i uspostavi dijalog sa vlastima u Kijevu ili će se suočiti sa sankcijama.
“EU oštro osuđuje otvoreno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i agresiju ruskih oružanih snaga, kao i ovlašćenje za upotrebu vojne sile na teritoriji Ukrajine koje je 1. marta izdao gornji dom ruskog parlamenta”, kaže se u prvoj tački zaključaka koji su usvojeni nakon petočasovne debate u Briselu.
Ministri su od Rusije zatražili da odmah vrati trupe na položaje od prije 1. marta i da stupi u direktne ragovore sa vladom u Kijevu, kao i sa SAD i Velikom Britanijom, supotpisnicama Budimpeštanske deklaracije iz 1994. kojom se Ukrajini garantuje suverenitet.
“Ukoliko Rusija ne preduzme korake ka smirivanju situacije, EU će odlučiti o posljedicama po bilateralne odnose sa Rusijom, na primjer o suspenziji razgovora o liberalizaciji viznog režima, kao i o drugim ciljanim mjerama”, poručili su ministri.
“Ciljane mere” su eufemizam za zabranu putovanja i zamrzavanje sredstava ruskim funkcionerima za koje se ocijeni da su igrali aktivnu ulogu u intervenciji u Ukrajini.
O ovim mjerama će se detaljnije razgovarati na vanrednom samitu EU koji će krajem nedjelje biti održan u Briselu, dok će ministarski savjet dotle ostati u permanentnom zasijedanju.
Bonus video:
