Ko je odgovoran za kršenje Akcionog plana?

Portalu CDT-a nije direktno odgovoreno na pitanje da li će Vlada utvrditi odgovornost nadležnih institucija
1 komentar(a)
Ažurirano: 02.02.2014. 13:31h

U Vladi trenutno ne razmišljaju o utvrđivanju odgovornosti starješina institucija koje na vrijeme nijesu ispunile svoje obaveze, iako državni organi od jula do decembra prošle godine nijesu usvojili skoro dvije trećine zakona koji su planirani Akcionim planom (AP) za poglavlje 23.

“Mi smo se, u ovoj fazi, fokusirali na rješavanje zaostalih obaveza, a koristeći se iskustvom iz prethodnog šetomjesečnog perioda, blagovremeno se pripremamo za sprovođenje onoga što nam slijedi”, navodi se u odgovoru kancelarije glavnog pregovarača Aleksandra Pejovića, koji je portalu CDT-a dostavio Vladin Biro za odnose s javnošću.

Portalu CDT-a nije direktno odgovoreno na pitanje da li će Vlada utvrditi odgovornost nadležnih institucija koje nijesu ispoštovale rokove već se navodi da su “sve mjere s čijom realizacijom se kasni u toku sprovođenja ili pri kraju”.

“Svi organi i pojednici uključeni u sprovođenje akcionih planova su dali svoj puni doprinos i uvjeren sam da su starješine odgovornih organa upoznate sa svim objektivnim razlozima kašnjenja”.

Iz kancelarije glavnog pregovača saopšteno je da je Vlada u kontinuitetu bila upoznata sa ispunjavanjem mjera i aktivnostima iz AP kroz “usmene informacije i putem pismenog obraćanja resorima u čijoj su nadležnosti određene mjere”.

“Siguran sam da možemo konstatovati da je sprovođenje akcionih planova na zadovoljavajućem nivou i da je broj nerealizovanih mjera sveden na minimum. Ovo posebno jer za svaku od nerealizovanih mjera postoje jasni i objektivni razlozi zbog kojih je došlo do kašnjenja u planiranoj vremenskoj dinamici”.

Oni su pojasnili da su neispunjene obaveze zakonodavnog karaktera i da se moralo sačekati mišljenja Evropske komisije i ispoštovati procedure u Skupštini ili tenderske procedure.

Iako kancelarija glavnog pregovarača kaže da je u pitanju minimum nerealizovanih mjera, u 2013. je usvojeno šest zakona, što čini samo jednu trećinu obaveza iz AP, navodi portal CDT-a.

I pored toga što prošle godine nijesu usvojeni najvažniji zakoni iz oblasti borbe protiv korupcije, oni smatraju da je pored rokova “daleko bitnije da se reforme kvalitetno sprovede i da se poštuju potrebne procedure”.

“I sama EU od nas očekuje što bolji finalni proizvod i prednost daje kvalitetu rješenja u odnosu na rok”

“I sama EU od nas očekuje što bolji finalni proizvod i prednost daje kvalitetu rješenja u odnosu na rok”, navodi se u odgovoru kancelarije glavnog pregovarača.

I pored toga što na vrijeme nijesu ispunili svoje zadatke, državni organi od Vlade nijesu dobili precizne smjernice kako bi ubuduće poštovali utvrđene rokove.

U kancelariji glavnog pregovarača smatraju da je dovoljno to što je u oktobru 2013. usvojen “mehanizam nadgledanja sprovođenja mjera koje će koristiti predstavnici državnih organa prilikom realizacije i izvještavanja o njima”.

“Postavljenim mehanizmom su utvrđene odgovorne osobe za svaku mjeru i koordinatori za svaku podoblast. Starješine organa su posebnim rješenjima zadužili odgovorne osobe iz tih institucija za praćenje realizacije mjere i njihova efikasnost će biti ocjenjivana”, navodi se u njihovom odgovoru.

Galerija

Bonus video: