DMEN: Ako pristupimo NATO, čekaju nas ekološka zagađenja

Iskustva drugih zemalja, ističu nikšićki ekolozi, pokazuju da formiranje vojnih baza na kopnu i lokalni razvoj, posebno poljoprivrede i turizma, ne idu zajedno.
0 komentar(a)
NATO sjedište, Foto: Www.nato.int
NATO sjedište, Foto: Www.nato.int
Ažurirano: 27.01.2014. 11:49h

Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) smatra da će Crna Gora ako pristupi u NATO imati štetne posledice po životnu sredinu i zdravlje građana.

Kao razlog za takvu tvrdnju nikšićki ekolozi navode nekoliko faktora, a kao najglavniji ističu zagađenje mora prouzrokovano izlivanjem nafte.

„Koliko su katastrofalne razmjere zagađenja naftom govore podaci da ja dovoljno samo osam grama nafte da se zagadi kubni metar mora", kažu iz DMEN-a.

Koncentracija brodova u morskim vodama Crne Gore će stvoriti zagađenja i uvećati otpad.

Postoji i opravdana bojazan od izlivanja toksičnih materijala i teških metala sa brodova u more.

Ne smijemo ni pomisliti kolika bi katastrofa bila od neke veće havarije s obzirom na vrste naoružanja i tipove municije koje koriste ratni brodovi NATO saveza. Ako su nam zbog ekonomskog razvoja potrbni trgovački i turistički brodovi, nijesu nam potreba i ratni brodovi“, upozoravaju iz DMEN-a.

Iskustva drugih zemalja, ističu nikšićki ekolozi, pokazuju da formiranje vojnih baza na kopnu i lokalni razvoj, posebno poljoprivrede i turizma, ne idu zajedno i kao primjer navode bazu na Sardiniji u čijoj blizini se nalazi i poligon za vježbu gdje se koriste i razna naoružanja.

„Kasnijim ispitivanjem hrane koja je proizvođena na terenu nadomak poligona ispostavilo se da su proizvodi štetni za upotrebu jer sadrže povećanu koncentraciju kancerogenih elemenata.

U slučaju formiranja vojne baze postoji i opravdana bojazan od nagomilavanja otpada koji sadrži otrovne materijale poput azbesta, elektronske opreme, otpadnih ulja, akumulatora, otpada od potrošene municije“, navodi se u saopštenju za javnost.

Iz DMEN-a, kao argument da NATO ne vodi računa o životnoj sredini, navode podatke o postojanju tri zone u međunarodnim vodama Jadranskog mora u kojima su avioni NATO-a izbacili bombe sa osiromašenim uranijumom tokom 1999. godine.

„Da li bi crnogorsko zakonodavstvo moglo da se izbori sa problemima u slučaju nastajanja ekološkog zagađenja ili bi bio slučaj kao u Hrvatskoj na poligonu u Slunju gdje se stvara otpad usled vojnih vježbi čije količine i vrste još uvijek nijesu poznate javnosti. Zbog višestrukih socioloških, ekoloških, ekonomskih, bezbjedonosnih, moralnih razloga politička elita u Crnoj Gori i građani moraju biti oprezni i jako dobro razraditi sve argumente prije donošenja konačne odluke o pristupanju NATO savezu“, upozoravaju iz DMEN-a.

Oni ističu da se pitanje ulaska u NATO stavlja među najvažnije državne prioritete a da se kao razlozi javno navode samo pozitivni primjeri, iako iskustva zemalja članica pokazuju da članstvo ima itekako nedostataka.

„NATO se opisuje i kao bezbjedonosni okvir gdje se odluke donose konsenzusom. Nije nam jasno kako i na koji način Crna Gora može ravnopravno donositi odluke sa mnogo većim zemljama i vojnim silama koje svakim danom ulažu nove milione eura i velike ljudske resurse u ovaj savez. Koji su to i koliki interesi Crne Gore da se kroz NATO savez eksponira na geopolitičkoj sceni“, pitaju nikšićki ekolozi.

Bonus video: