Bez konflikta

Đurović: Parlament i Vlada da budu partneri u procesu integracija

Kako je pojasnila, evrointegracija je proces, a ne čin, pa se tako i rezultati kumuliraju u dužoj funkciji vremena, a ne preko noći.
0 komentar(a)
Gordana Đurović, Foto: Boris Pejović
Gordana Đurović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 08.01.2014. 12:03h

Rad Vlade i parlamenta u procesu evropskih integracija treba da bude komplementaran, a ne konfliktan, jer izvršna i zakonodavna vlast nijesu konkurenti već partneri na tom putu, ocijenila je profesorica na Ekonomskom fakultetu, Gordana Đurović.

Ona smatra da bi, u tom kontekstu, parlament mogao biti i više zastupljen, ali i kao otvorena institucija, koja pored poslanika okuplja i druge predstavnike crnogorskog društva na temu evropskih integracija.

Đurović je podsjetila da dosadašnja iskustva pregovora Evropske unije (EU) sa državama kandidatima govore o različitim modelima uključivanja parlamenata u taj proces.

"Treba se odlučiti za onaj koji je u našim uslovima najprimjereniji, tako da rad Vlade i parlamenta bude komplementaran, a ne konfliktan. Izvršna i zakonodavna vlast nijesu konkurenti u procesu integracija, već partneri", kazala je Đurović agenciji MINA.

"Međutim, i pored svih administrativnih i budžetskih ograničenja u uslovima ekonomske krize, Crna Gora je hrabro ulazila u preuzimanje obaveza, potvrđujući svoju političku posvećenost procesu i kroz mijenjanje ustava u ranoj fazi integracija", rekla je Đurović.

Prema njenim riječima, dosadašnji proces pregovora obilježio je analitički pregled usklađenosti crnogorskih propisa i institucija u odnosu na propise EU, institucije i postavljene standarde u pravnom i ekonomskom sistemu, uz relativno lako otvaranje i privremeno zatvaranje dva poglavlja koja u fokusu imaju nauku i obrazovanje.

To su, kako je navela, poglavlja gdje nema mjerila za otvaranje niti za zatvaranje pregovora, što znači da su u njima evropske obaveze skromne, a vođenje politike je u rukama države kandidata, koja relativno lako preuzima buduće obaveze, a svi izazovi vođenja politike u oblasti nauke i posebno visokog obrazovanja ostaju u sopstvenom dvorištu.

"Odgovor o stvarnom kvalitetu tih politika daće buduće međunarodne evaluacije, provjere znanja učenika, učešće i kvalitet realizovanih projekata iz EU fondova, a posebno - rangiranje i međunarodne akreditacije naših obrazovnih institucija", smatra Đurović.

Ona je ocijenila da je dosadašnji pregovarački proces Crne Gore po mnogo čemu specifičan.

"Dok Crna Gora stiče prva iskustva na novim pregovaračkim pravilima, Evropska komisija (EK) ima iza sebe više od 50 godina iskustva u ovoj oblasti, 22 okončana i četiri tekuća pregovaračka procesa. Evidentno je da je inicijativa dosadašnjeg procesa pregovora bila na EK, koja je svojim kumuliranim pregovaračkim umijećem postavljala pravila cijelog budućeg toka pregovora", navela je Đurović.

Prema njenim riječima, kao jedna od najmanjih država kandidata koje pristupaju Uniji, Crna Gora je napravila veoma veliku i disperziranu pregovaračku strukturu i jedina direktno uključila predstavnike nevladinih organizacija u radne timove.

Kako je navela, analiza usklađenosti propisa vođena je smjernicama Komisije, a ne nacionalnim planom integracija, koji je post festum inoviran kao proizvod analize.

"Međutim, i pored svih administrativnih i budžetskih ograničenja u uslovima ekonomske krize, Crna Gora je hrabro ulazila u preuzimanje obaveza, potvrđujući svoju političku posvećenost procesu i kroz mijenjanje ustava u ranoj fazi integracija", rekla je Đurović.

Ona je kazala da je EU taj pristup svestrano podržala, posmatrajući Crnu Goru uvijek u kontekstu regionalne slike politike proširenja.

"Uz očekivanja da će politička posvećenost procesu evrointegracija ostati snažna i u narednom periodu, Komisija će sve jasnije očekivati i 'operativnu' posvećenost, odnosno predstavljanje preuzetih obaveza kroz mjerljive rezlutate", smatra Đurović.

Upitana kako vidi dinamiku pregovaračkog procesa u narednom periodu, Đurović je kazala da se za naredni dvogodišnji period može očekivati kontrolisano širenje pregovaračkog fronta.

"Ako za prethodni period kažemo da je vrijeme analiza, planiranja i političkog preuzimanja obaveza, za naredni dvogodišnji period možemo očekivati kontrolisano širenje pregovaračkog fronta, fokus na pravnu harmonizaciju i složen proces osnivanja novih tijela i institucija, kao posetepeni put ka suštinskom preuzimanju obaveza i predstavljanju konkretnih rezultata u oblastima vladavine prava", rekla je Đurović.

Ona očekuje više evidentnih rezultata tek kada se ispune mnogobrojni, u akcionim planovima postavljeni, finansijski značajni preduslovi za to a, kako je rekla, taj period nastupa tek u srednjem roku.

"Na primjer, od 38 mjerila koje je Unija postavila, čak 12 se odnose na efikasniju policijsku saradnju i borbu protiv organizovanog kriminala, gdje će se takođe mjeriti progres polugodišnje", rekla je Đurović.

"To ne znači da neće biti progresa kroz šestomjesečno predstavljanje rezultata u kratkom roku, posebno kad su propisi u pitanju, ali se za mnoga mjerila moraju prvo steći uslovi za to. A ti uslovi zahtijevaju značajne investicije, novo zapošljavanje, nova znanja i obuke, novi model saradnje, objektiviziranje mnogih kriterijuma, rast efikasnosti i mehanizam sankcija", navela je Đurović.

Kako je pojasnila, evrointegracija je proces, a ne čin, pa se tako i rezultati kumuliraju u dužoj funkciji vremena, a ne preko noći.

Đurović je, na pitanje koliko se dinamičan proces može očekivati nakon otvaranja poglavlja 23 i 24 i postavljanja 83 mjerila, i kako će EU kontrolisati njihovo ispunjavanje, odgovorila da će se mjerila ocjenjivati do kraja pregovora, bez privremenog zatvaranja.

Na primjer, precizirala je, za poglavlje 23 - reforme pravosuđa i osnovna prava, Unija je u svojoj zajedničkoj poziciji za pregovore sa Crnom Gorom postavila 45 prilično jasnih, ali i veoma obuhvatnih mjerila koja su osnov za ocjenu progresa.

"Mjerila su rezultat višegodišnjeg dijaloga Crne Gore i EU, naučene lekcije bazirane na dosadašnjoj praksi, prethodnim rezultatima, ali i uzrocima zašto neki rezultati nijesu ostvareni. Mjerila će se modifikovati po potrebi i biće ocjenjivana do samog kraja pregovora, bez privremenog zatvaranja", pojasnila je Đurović.

Kako je kazala, pažljivom analizom može se zaključiti da se Unija koncentrisala na rezultate, bez potenciranja rokova.

"Drugim riječima, od Crne Gore zavisi koliko brzo će zaista i ostvarivati postavljene ciljeve, dok je za EU najvažnije da se ti ciljevi zaista i ostvare. Ako ih Crna Gora bude ostvarivala brže, integracije će biti brže, i obratno", poručila je Đurović.

Ona smatra da je građaninu efikasna borba protiv korupcije asocijacija na određeni broj pravosnažnih presuda za krivična djela sa elementima korupcije, posebno na visokom nivou.

"Postoji, naravno, i to mjerilo u pregovaračkoj poziciji EU, ali se ono mora postaviti u realnu ravan očekivanja. Drugim riječima, da bi sistem mogao funkcionisati na očekivani, dovoljno efikasan način, potrebno je učiniti mnogo toga, što je jasno postavljeno u mjerilima, kako kod reforme pravosuđa, tako i kod prevencije, odnosno represivnih mjera u oblasti korupcije", pojasnila je Đurović.

Ona je kazala da je formalno preuzimanje obaveza važno, ali ne i dovoljno.

"U mjerilima je jasno navedeno, pored rada na propisima i institucijama, koliko investicija u opremu, infastrukturu i ljudske resurse treba učiniti, da bi sistem postao efikasniji. U planiranju pregovaračke dinamike, tražio se balans između postepene konkretizacije rezultata i realnih mogućnosti Crne Gore da stvori pretpostavke za te rezultate kroz čitav niz institucionalnih i finansijskih aktivnosti", navela je Đurović.

Slično je, dodala je, i sa poglavljem posvećenim pitanjima pravde, slobode i bezbjednosti.

"Na primjer, od 38 mjerila koje je Unija postavila, čak 12 se odnose na efikasniju policijsku saradnju i borbu protiv organizovanog kriminala, gdje će se takođe mjeriti progres polugodišnje", rekla je Đurović.

Ona je precizirala da je za navedena 83 mjerila u poglavljima vladavine prava zajedničko to što su povezana sa svim drugim pregovaračkim poglavljima, i sa kontrolom pretpristupne podrške koja treba da podržava konkretno postavljene ciljeve u pojedinim oblastima, posebno u jačanju administrativnih kapaciteta.

Đurović je podsjetila da iskustva politike proširenja Unije, posebno takozvanog petog proširenja, govore o pragmatičnim iskustvima "sustizanja" država u drugoj fazi pregovaračkog procesa, odnosno u njegovom finišu.

"Ne treba isključiti da se tako nešto može desiti i u našem regionu, što će zavisiti i od situacije u svakoj zemlji pojedinačno (kapacitet sustizanja), ali i od situacije u samo Uniji (integracioni kapacitet i konsenzus za novo proširenje", kazala je ona.

"Da bi građani podržali narednu fazu integracija, oni je moraju razumijeti i to im treba omogućiti", zaključila je Đurović.

Kako je pojasnila uspjeh svake komunikacione strategije zavisi od njenih realizatora i frekvencije i vidljivosti događaja koji se realizuju

"Svaka komunikaciona strategija sadrži slične elemente, ciljeve, ciljne grupe, instrumente, rokove, budžet, partnere, samo je uokvirena u određenom periodu vremena, a njen uspjeh zavisi od njenih realizatora i frekvencije i vidljivosti događaja koji se realizuju", navela je Đurović.

Ona je dodala da je komunikacija dvosmjeran proces i treba je snažnije približiti građanima, "što Vlada naravno ne može učiniti sama i zato joj trebaju snažni partneri, posebno u državi".

Na pitanje da li su crnogorske institucije dovoljno otvorene prema medijima i javnosti kad su pregovori u pitanju, Đurović je mišljenja da onaj koga interesuje proces evropskih integracija može biti dovoljno informisan, ali da to zahtijeva vrijeme i upornost.

"Naravno da se uvijek može govoriti o potrebi veće otvorenosti crnogorskih instituicija prema medijima i javnosti, ali mislim da postojeća regulativa daje dovoljno prostora za svakog zainteresovanog da se informiše", ocijenila je Đurović.

Važno je, smatra ona, da i same institucije imaju proaktivan pristup i nude sažete informacije o svim važnim politikama, uz jasne podatke

"Da bi građani podržali narednu fazu integracija, oni je moraju razumijeti i to im treba omogućiti", zaključila je Đurović.

Preporučujemo za Vas