Predlog potpredsjednika Vlade Duška Markovića da se do kraja godine sprovede opšti reizbor državnih tužilaca je zapravo pokušaj ministra pravde da preuzme kontrolu nad tužilaštvom i smanji uticaj bivšeg šefa diplomatije Milana Roćena, izjavio je član predsjedništva Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević.
Nacrtom Zakona o državnom tužilaštvu, koje je Ministarstvo pravde treba da dostavi Vladi, predviđeno je da se do kraja godine završiti opšti reizbor tužilaca.
“Vijestima” je u ministarstvu nezvanično rečeno da je predlog uslijedio jer su tužioci do sada radili bez ikakve lične odgovornosti, da nijesu vođeni disciplinski postupci i da je sve svođeno na odgovornost prvog tužioca u državi.
"Cijenim da je Markovićev motiv da naglo promijeni mišljenje oko reizbora, zapravo pokušaj njegove frakcije u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) da preuzime kontrolu nad tužilastvom. On je u žestokom sukobu sa frakcijom Roćena i Igora Lukšića. Pretpostavljam da za tu ideju ima podršku SDP-a i Ranka Krivokapića, ali staje da se vidi da li će DPS stati iza njegove inicijative", kazao je Medojević "Vijestima".
Ustavnim promjenama, koje su jedan od uslova za otvaranje 23. i 24. poglavlja, predviđeno je da se novi vrhovni državni tužilac bira dvotrećinskom većinom, odnosno tropetinskom ako ne bude dogovora u prvom glasanju
Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević je juče kazala da zakon nije precizirao rok do kada treba završiti reizbor. Ona je radiju “Antena M” pojasnila da je reizbor predviđen najkasnije šest mjeseci nakon izbora Tužilačkog savjeta.
Medojević smatra da ministar pravde pokušava da preuzme Tužilaštvo, nakon što je izgubio kontrolu nad Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB).
“Afere Listing, Snimak i crne trojke su posljedica unutrašnjih borbi frakcija u DPS i jasno je da ona frakcija koja bude kontrolisala tužilaštvo ima mnogo veće šanse za uspjeh. Marković sada kontroliše policiju, ali nema kontrolu nad ANB-om”.
Podsjećajući da je godinama tražio reizbor tužilaca, Medojević je istakao da ministar pravde nije podržavao takvo rješenje ali da na njemu nijesu insistirali ni zvaničnici Evropske unije. Medojević je istakao da je reizbor tužilaca i sudija preduslov stvaranju uslova za efikasan rad tužilaštva i pravosuđa.
“Znajući odnose u vladajućoj koalciji, motiv za nagli zaokret Markovića treba tražiti u ličnim i grupnim ambicijama dijela vlasti da zahjeve EU i SAD oko hapšenja krupnih riba dočekaju sa svojim ljudima na čelu tužilaštva. Ako Krivokapić i Marković misle da je pravna država moguća u okruženju vlasti DPS-a i SDP-a, onda je to nemoguća misija i treba očekivati nastavak obračuna zaraćenih frakcija“, tvrdi on.
Izmjenama ovog i Zakona o sudskom savjetu, o sudovima i o Ustavnom sudu pristupilo se kako bi oni bili usklađeni sa izmjenama Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe.
Ustavnim promjenama, koje su jedan od uslova za otvaranje 23. i 24. poglavlja, predviđeno je da se novi vrhovni državni tužilac bira dvotrećinskom većinom, odnosno tropetinskom ako ne bude dogovora u prvom glasanju.
EK je prigovorila što prilikom ustavnih promjena nijesu ugrađene sve preporuke Venecijanske komisije(VK) koja je tražila da se Ustavom normira sastav i nadležnosti Tužilačkog savjeta.
Bonus video:
