NOVA SLUŽBA OD SEPTEMBRA

Demokratski front kontroliše biračke spiskove

“Formiranjem službe Front će pokušati da reguliše probleme sa biračkim spiskovima. Izvjesno je da će rad službe biti transparentan i da će javnost biti redovno informisana o njenim učincima. Niko ne želi tu funkciju da pokriva formalno, već da nešto konkretno uradi. Ukoliko to bude nemoguće, predstavnik DF-a će je napustiti”
96 pregleda 9 komentar(a)
Državna izvorna komisija, Foto: Boris Pejović
Državna izvorna komisija, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 30.01.2019. 04:17h

Državna izborna komisija (DIK) trebalo bi početkom septembra da dobije stručnu službu koja će se baviti biračkim spiskovima, a na njenom čelu nalaziće se funkcioner Demokratskog fronta (DF), saznaju “Vijesti”.

Nova služba DIK-a, koja će se baviti biračkim spiskovima, imaće šest do osam zaposlenih, a njom će upravljati jedan od mlađih funkcionera DF-a.

“Formiranjem službe Front će pokušati da reguliše probleme sa biračkim spiskovima. Izvjesno je da će rad službe biti transparentan i da će javnost biti redovno informisana o njenim učincima. Niko ne želi tu funkciju da pokriva formalno, već da nešto konkretno uradi. Ukoliko to bude nemoguće, predstavnik DF-a će je napustiti”, kazao je sagovornik “Vijesti” upućen u dešavanja u DIK-u, dok iz Fronta nijesu potvdili ali ni demantovali tu informaciju.

DIK trenutno ima svoju stručnu službu, koju čine pravnici, informatičari, ali nema službenike koji su dio kontrole biračkog spiska i izbornog procesa. Time se, za sada, bave predsjednik Komisije Budimir Šaranović, sekretar Veljo Čađenović i članovi DIK-a koji u njoj predstavljaju partije.

Zakonom o izboru odbornika i poslanika definisano je da za vršenje stručnih i administrativnih poslova DIK obrazuje službu kojom rukovodi sekretar Komisije, dok Akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji službe donosi DIK, na njegov predlog, uz saglasnost nadležnog radnog tijela Skupštine, u ovom slučaju Administrativnog odbora. Iz opozicije su uoči parlamentarnih izbora 2016. godine nalazili zamjerke sistematizaciji DIK-a u dijelu koji se tiče praćenja živih promjena u biračkom spisku.

Iz opozicije i nevladinog sektora, kao i Evropske komisije, više puta se ukazivalo da je DIK-u potrebno jačanje kapaciteta, odnosno, da ta Komisija nema dovoljno zaposlenih kako bi kontrolisala izborni proces.

Iz civilnog sektora su uporno pozivali i na depolitizaciju DIK-a, odnosno formiranje komisije u kojoj partije neće voditi glavnu riječ, pa je tako Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predložio usvajanje Zakona o izbornoj administraciji, smanjenje broja članova DIK-a, te uvođenje novih odgovornosti i obave za DIK-u, koje bi ova institucija sprovodila kontinuirano i u periodima između izbora.

Iz te organizacije su navodili i da DIK nije nezavisna od političkih partija, izvršne i zakonodavne vlasti, te da se većina njenih članova imenuje na prijedlog političkih partija, nakon svakih sprovedenih izbora. Oni su upozoravali i da su članovi DIK i visoki funkcioneri Vlade i Skupštine Crne Gore.

Ako bude presuda, nema ulaska u DIK

Sagovornik “Vijesti” kazao je da će na ulazak predstavnika Fronta u službu DIK-a uticati politička dešavanja i eventalno pokretanje novog sudskog procesa protiv funkcionera DF-a.

“Ukoliko parlament pokrene proceduru za ukidanje poslaničkog imuniteta Nebojši Medojeviću ili zatraži zatvorsku kaznu za Milana Kneževića, poslanici Fronta će napustiti parlament. To znači i da nećemo ulaziti u institucije sistema koji progoni naše čelnike”, kazao je sagovornik “Vijesti”.