Jačanje participacije crnogorske vojske u međunarodnim aktivnostima pod vođstvom NATO-a potpuno je očekivano, ocijenio je vojni analitičar Aleksandar Radić, navodeći da je za Crnu Goru učešće u misijama potvrda spoljnopolitičke orijentacije.
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović najavio je u srijedu u Briselu da Crna Gora namjerava da učestvuje u misijama NATO-a u Letoniji i Iraku.
Radić je agenciji MINA kazao da je Đukanovićeva politika prema NATO-u konzistentna, i da do sada nije bilo indikatora premišljanja oko toga gde on vidi saveznike.
„Zato je potpuno očekivano da se jača participacija VCG u međunarodnim aktivnostima pod vodstvom Alijanse, i da se poslije dugogodišnjeg učešća u misijama u Avganistanu sada širi lista na KFOR, i zatim na dvije nove misije“, rekao je Radić.
Prema njegovim riječima, od članica NATO-a se očekuje da slijede aktivnosti koje se zajednički pokreću.
„I u tom kontekstu jedan od prioriteta je učešće u pojačanom prisustvu prema Rusiji u združenim taktičkim grupama razmještenim u pribaltičkim državama i Poljskoj (NATO Enhanced Forward Presence), i ako treba u misiji za obuku iračkih oružanih snaga koja je tek u pripremi“, kazao je Radić.
Kako je naveo, za Crnu Goru je učešće u misijama potvrda spoljnopolitičke orijentacije.
„Jer je „bratstvo po oružju“ prepoznatljiv mehanizam povezivanja sa saveznicima, posebno sa Amerikancima“, dodao je Radić.
Na pitanje da li su nove misije u kojima će učestvovati pripadnici crnogorski vojnici opasne, on je rekao da je odlazak Vojske Crne Gore (VCG) u Letoniju sa jednim izviđačkim odjeljenjem i Poljsku sa dva oficira logistike simboličan potez, i da tamo za sada nema posebnih rizika.
„U ovom trenutku NATO prikazuje silu na Ruskim granicama, a sa druge strane Rusija ne ostaje dužna i jača snage u kalinjingradskoj oblasti koja je fizički odsječena od matične države i na liniji direktnog dodira sa NATO“, kazao je Radić.
On je dodao da su članice NATO-a formirale četiri ojačana združena bataljona u tom području, kao prvenstveno političku poruku da će štititi članice od pritiska Rusije.
„U Iraku mira nema i tamo je rizik veći, ali misija u pripremi ne predviđa direktno angažovanje u borbama. Njen zadatak biće obuka iračkih snaga bezbjednosti u relativno bezbjednim bazama. Naravnom, rizik ne smije da se potcijeni“, rekao je Radić.
On je ocijenio da za VCG dosadašnje misije, težišna u Avganistanu, predstavljaju veliki zadatak, jer je broj ljudi koji su pogodni i osposobljenio za misije limitiran.
„I zato će gotovo svaki crnogorski starješina i vojnik tokom karijere morati u misiju, i to možda dva i više puta“, smatra Radić.
To, kako je naveo, nije presedan, jer mnoge zemlje su pod pritiskom kako popuniti jedinice u misijama.
„U kontekstu standarda pripadnika oružanih snaga, zemlje u tranziciji dnevnice iz misija koriste kao motivaciju za ulazak i zadržavanje u profesionalnoj vojnoj službi, i zato se čak trude da obezbijede što veće učešće u misijama, odnosno što duži boravak ljudi na terenu, naravno - uz procjenu odnosa koristi i cijene“, kazao je Radić.
Prema njegovim riječima, želja zemalja u tranziciji nije da pokažu moć, jer one nijesu učesnici globalnih igara.
Njihovi motivi su, kako je kazao, da pokažu moćnim saveznicima da su partneri, ali da istvoremeno zaštite vojno osoblje od pretjeranog rizika na koji može da se odluči neka od velikih agresivnih sila.
„Zato su potpuno različiti pogledi na to gdje slati ljude kada se radi o Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji i Francuskoj, koje vode intervencije, i, na primjer, Slovačke, Mađarske, Slovenije, Bugarske i ostalih zemalja koje su relevatne za procjene šta Crna Gora treba da čini“, zaključio je Radić.
Bonus video:
