Ustavni odbor je, podrškom tri četvrtine poslanika, usaglasio predlog amandmana na Ustav, po kom će se Vrhovni državni tužilac (VDT) u prvom krugu birati dvotrećinskom većinom, a tropetinskom u eventualnom drugom.
Članovi Odbora su razmatrali radnu verziju teksta predloga amandmana u dijelu pravosuđa, koju će uputiti poslanicima na konačno izjašnjavanje 31. jula.
Predsjednik Odbora Ranko Krivokapić kazao je nakon zatvorenog dijela sjednice, da su Socijalistička narodna partija (SNP) i Pozitivna Crna Gora podržale amandmane, a da Demokratski front (DF) nije.
"Ne bih definisao u kojoj formi, ali nije bio dio većine od tri četvrtine na Odboru", rekao je on, dodajući da je podršku tom amandmanu dalo 70 poslanika, "ali da je prilika da kroz amandmane bude još poboljšanja".
Prema njegovim riječima, ono što je poslato poslanicima doživjelo je jednu rokadu.
"A to je da prolazno rješenje oko izbora tužioca postalo trajno i da se tužioc bira u dva kruga glasanja dvotrećinskom u prvom, i tropetinskom u drugom krugu od svih kandidata koji su konkurisali", kazao je Krivokapić.
Krivokapić je na dijelu sjednice koja je bila otvorena za javnost, pojasnio da je, kao izraz stvaranja zajedničkog povjerenja u izborni postupak VDT-a, kao prelazni model predložio izbor u prvom krugu sa dvije trećine, a drugiom sa tri petine.
"To stoji u obrazloženju, u ustavnom zakonu naša odredba da ovaj put, i samo prvi put, biramo VDT dvotrećinskom većinom u prvom glasanju, tropetinskom u drugom, a da u idućim vremenima, za pet godina, i nadalje to bude model koji je suštinski bio inovativan i konkretan za Crnu Goru model Venecijanske komisije", rekao je Krivokapić.
On je dodao da se prostor argumentacije i dogovora prilično istrošio, i da bi se dalje odugovlačenje pretvorilo u kontraproduktivost, "bilo bi politički zrelo da o ustavnim amandmanima parlament izjasno 31. jula, to čeka i EU".
Poslanik DPS-a Predrag Sekulić kazao je da ta partija cijeni značaj ustavnih izmjena u pravosuđu, zbog nastavka reformi u toj oblasti, ali i zbog evropskih integracija.
"Podržavamo predloge, iako to i nije naš usko partijski interes. Nema problema u onom dijelu gdje gdje je VK podržala osnovne proncipe koje smo mi predlagali. Spremni smo na dogovor, a naše političke stavove objasnićemo na sjednici parlamenta", rekao je Sekulić, navodeći da će dati predloge u pravno-tehničkim detaljima.
Lider DF-a Miodrag Lekić kazao je da toj partiji predloženi tekst nije potpuno prihvatljiv.
On je rekao da je slom javnih finansija u Crnoj Gori u vezi sa praksom dosadašnjeg pravosudnog sistema.
"Da je pravoduđe radilo kako treba danas ne bi imali taj krah. Nemamo ni Vladu u faktičkom smislu, već samo formalnom, jer ona ne može da nađe dogovor za suštinske i dramatične stvari", kazao je Lekić.
On je naveo pet konkretnih pitanja na kojima insistira Front – da se Ustavom predvidi da ne zastarijevaju djela iz oblasti kriminala, dodajući da ima predloga da se to predvidi Krivičnim zakonom, ali da će ta partija ipak insistirati da to bude i Ustavno rješenje.
Front insistira i na opštem reizboru sudija, iako je Lekić kazao da ne misli da je cijela struktira pravosuđa korumpirana, već da postoji značajan broj onih koji rade ozbiljno i savjesno i koje najvise i boli i teško im pada kompromitacija struke i funkcije.
Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafic kazao je da je manjinskim partijama prihvatljivo da sudije Ustavnog i članove suskog savjeta birati dvotrećinskom većinom u prvom krugu, pa u drugom sa tri petine, navodeći da to značajno popravlja postojeće stanje
"Iza paravana struke dobijamo reprodukovanje istih članova koji su sinonim inkarnacije stvarnosti koju treba da mijenjamo. Da ne uđemo u taj cirkus da napravimo izmjene a budu izabrani isti ljudi", pojasnio je Lekić.
U vezi izbora VDT-a, on je kazao da nije za privremenu soluciju, a da se za pet godina vrati na staru praksu.
"Idemo u startu sa rješenjem da se tužilac bira dvotećinskom većinom, zbog trauma koja imamo zbog nedjelovanja te institucije mislimo da treba postići taj oštar kriterijum Venecijanske komisije. Možemo da u daljem radu razgovaramo o tri petine kao alternativi, ali nikako rješenje dvije trećine, pa da se vratimo na staro", kazao je Lekić.
Kao petu zamjerku naveo je to da Front smatra da predsjednika Vrhovnog suda takođe treba izabrati u Skupštini, na predlog Savjeta.
On je dodao da Ustavni Odbor "juri neke rokove", a da u akcionim planovima Vlade za 23. poglavlje koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, postoji ležernost koja se prepoznaje u činjenici da je uspostavljanje sudskog savjeta planirano za prvi kvartal 2015.
Poslanik SNP Velizar Kaluđerović kazao je da predsjednika Vrhovnog suda treba da bira Skupština dvotrećinskom većinom većinom na predlog Sudskog savjeta uz prethodnu saglasnost opšte sjednice Vrhovnog suda.
Prema njegovim riječima, ta stranka se zalaže da i sudije ustavnog suda, VDT i članove Sudskog savjeta parlament bira dvotrećinskom većinom a da deblokirajući mehanizam bude tropetinska većina.
"Očigledno je da nakon 23 godine vlasti DPS-a nemamo dovoljnu borbu protiv kriminala i korupcije", jazala je Asavić
On je naveo da tužioca koji se bira prvi put treba birati na četiri godine, a da nakon toga bude stalnost funkcije, kao i da treba da postoji devet sudija Ustavnog suda, umjesto dosadašnjih sedam.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić smatra da je ključno pitanje deblokirajućeg mehanizma, navodeći da se to svodi se na apsolutnu većini čemu se ta stranka protivila od početka.
"Mi preferiramo da se tužilac bira sa dvije trećine, a da deblokirajući mehanizam ako se dogovorimo bude tri petine, to zahtijeva aktuelni politički trenutak. Očigledno je da nakon 23 godine vlasti DPS-a nemamo dovoljnu borbu protiv kriminala i korupcije".
Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafic kazao je da je manjinskim partijama prihvatljivo da sudije Ustavnog i članove suskog savjeta birati dvotrećinskom većinom u prvom krugu, pa u drugom sa tri petine, navodeći da to značajno popravlja postojeće stanje.
"Za izbor VDT-a sa tri petine u prvom, a većini poslanika u drugom krugu, mislimo da to rješenje nije na tragu naše obaveze a to je da se postiše što je moguće veći konsezus u tom izboru", kazao je on.
Mustafić je rekao da će manjinske partije biti spremne za konsezuse ali pod uslovom da se ustavnim zakonom propiše srazmjerna zastupljenost manjinskih naroda u pravosudnim funkcijama.
"Bez toga nećemo dati podršku ustavnim promjenama. Tako će se nadomjestiti odsustvo manjina u ovoj važnoj grani vlasti što je bio jedana od razloga da su presude za ratne zločine i etnička čišćenja takve i da nema pravosnažnih", zaključio je on.
Galerija
Bonus video:
