Male šanse za članstvo u NATO 2014.

Ključni razlog koji bi mogao uticati na to da SAD i njihovi partneri ne odškrinu vrata Crnoj Gori je mala podrška javnosti članstvu u NATO-u
20 komentar(a)
Ažurirano: 12.06.2013. 19:03h

Crna Gora najvjerovatnije neće dobiti poziv za članstvo u NATO-u sljedeće godine, iako su to donedavno uporno obećavali najviši crnogorski zvaničnici.

Prema informacijama "Vijesti" iz diplomatskih izvora, ključni razlog koji bi mogao uticati na to da SAD i njihovi partneri ne odškrinu vrata Crnoj Gori je mala podrška javnosti članstvu u NATO-u, koja prema posljednjem istraživanjem iznosi oko 31 posto.

Drugi razlog, kako su naveli izvori “Vijesti”, je to što će pristup alijansi zavisiti od rezultata u jačanju vladavine prava i reformi sektora odbrane i bezbjednosti, kojima se crnogorska Vlada trenutno ne može pohvaliti.

Formulacijom “reforme sektora odbrane i bezbjednosti” obuhvaćeno je i suštinsko rješavanje afere praćenja i prisluškivanja diplomata NATO zemalja u Crnoj Gori.

Diplomate zemalja NATO-a u neformalnim razgovorima izrazili su veliko razočarenje dosadašnjom neaktivnošću Vlade u oblasti povećanja podrške javnosti crnogorskom članstvu, a posebno nepostojanjem djelotvorne strategije za to i kadrovima koji se time bave.

Filip Riker

Visoki američki zvaničnik Filip Riker nagovijestio je prije dva dana da Crna Gora nije blizu postizanju jednog od dva glavna spoljno-politička cilja.

Upitan da li će Crna Gora dobiti poziv za NATO 2014. godine, zamjenik državnog sekretara SAD je kazao da se, umjesto na datume, treba fokusirati na ispunjenje ciljeva:

"Vremenski okviri nijesu zasnovani na datumima, već na reformama. To zavisi, prije svega, od uspjeha koji Crna Gora ostvari kada su pitanju neophodne reforme i mislim da bi bilo previše rano govoriti i spekulisati o datumima”.

Iz ambasade Slovenije, koja je kontakt ambasada NATO-a u Podgorici, juče nijesu precizirali da li će Crna Gora sljedeće godine suštinski pristupiti NATO-u.

U odgovoru ambasadora Vladimira Gaspariča navodi se da to pitanje nije prosto iz više razloga.

Vladimir Gasparič

On je naveo da se zasad ne zna da li će naredni Samit NATO-a biti Samit proširenja, kao i da se u ovom trenutku ne zna datum njegovog održavanja.

Gasparič napominje da bi Crna Gora mogla biti “prva u redu” za naredni poziv u članstvo

“Ne zna se da li će Crna Gora biti pripremljena za poziv imajući u vidu preporuke NATO-a vezane za reforme, ne zna se da li će Crna podići javnu podršku za članstvo u NATO do mjere koja je prihvatljiva za NATO, ne zna se da li će Crna Gora tu podršku podići na vrijeme kako bi ušla u razmatranje za samit 2014. godine”, navodi u odgovoru Gasparič.

Nezavisno od tih razloga, dodaje on, potrebno je razumjeti da je poziv u članstvo NATO-a u velikoj meri i politička odluka država članica NATO-a i sljedeći princip konsenzusa, odnosno da se tim pozivom moraju složiti sve članice - njih 28.

Gasparič napominje da bi Crna Gora mogla biti “prva u redu” za naredni poziv u članstvo.

Crnogorski zvaničnici su u posljednjih pola godina imali različite procjene o tome kada će Crna Gora dobiti poziv za članstvo u NATO-u

“Vrlo je pozitivan doprinos Crne Gore u okviru ISAF-a. NATO posebno primjećuje njenu aktivnu ulogu u regionu u smislu jačanja stabilnosti (kako istorijski tako i u sadašnjosti) i međusobne koordinacije zemalja Zapadnog Balkana”, navodi Gasparič.

Ni Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) nije konkretno odgovorilo da li očekuje da će Crna Gora biti pozvana u alijasu sljedeće godine, već je navelo da će Crna Gora u susret samitu nastaviti da sprovodi reforme neopterećena rokovima.

“Ohrabrena pozitivnim poruka sa prethodnog samita NATO-a u Čikagu, Crna Gora je u potpunosti posvećena ispunjavanju obaveza iz evroatlantske agende koje se odnose na vladavinu prava, bezbjednosnu i odbrambenu reformu, te jačanje podrške javnog mnjenja”, navodi se u odgovoru Lukšićevog resora.

I oni su podvukli da još uvijek poznat datum održavanja narednog samita, pa samim tim ni strateško opredjeljenje saveznika u odnosu na teme koje će razmatrati, uključujući i pitanje proširenja.

Kako su govorili

Crnogorski zvaničnici su u posljednjih pola godina imali različite procjene o tome kada će Crna Gora dobiti poziv za članstvo u NATO-u.

Dok je Đukanović na početku mandata tvrdio da je “realno da Crna Gora na narednom samitu NATO-a dobije poziv i da će sve uraditi da se to desi”, šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić prije neki dan je kazao da do “narednih parlamentarnih izbora (2016) moramo dobiti poziv za članstvo u NATO”.

Đukanović i Pejanović-Đurišić su prošle sedmice pokušavali da sa sebe zbace odgovornost za nisku podršku građana Crne Gore članstvu u alijansi

Prije nekoliko dana nije htjela precizno odgovori da li je realno očekivati da Crna Gora sljedeće godine dobije poziv.

“Ja sam inženjer i moram biti egzaktna i realna. Moram da uzmem u obzir i to da taj proces ima svoju političku dimenziju, malo optimizma neće biti na odmet. Ja sam umjereni optimista da je moguće nešto uraditi”, kazala je Pejanović-Đurišić.

Bivši šef diplomatije Milan Roćen u maju prošle godine rekao je da “ako nastave ovim tempom sa reformama, a nema nikakvog razloga da tako ne bude, da vrlo skoro Crna Gora dobije poziv za članstvo u alijansi”.

Tokom kampanje za oktobarske parlamentarne izbore funkcioneri DPS-a su odreda najavljivali da će Crna Gora sljedeće godine biti suštinski u NATO-u.

Takođe, Đukanović i Pejanović-Đurišić su prošle sedmice pokušavali da sa sebe zbace odgovornost za nisku podršku građana Crne Gore članstvu u alijansi.

Ona je tvrdila da nije imala podršku za otvoreni dijalog koji bi povećao povjerenje javnosti i da treba odustati od termina “komunikaciona strategija”, dok je Đukanović kazao:

”Ona nema podršku? Ne vjerujem da je to dobro interpretirano. Ona je ministar odbrane, bila je član svih organa državne politike, uključujući sada i Savjet za članstvo u NATO-u. Bila je prije nekoliko dana prisutna na sjednici najužeg tima tog savjeta i aktivno učestvovala i dala vidan doprinos unapređenju politike koju vodimo u susret narednom samitu NATO-a”.

Poziva nema dok se ne pokaže jasna volja za borbu protiv kriminala

Predsjednik Atlanskog saveza Crne Gore dr Savo Kentera smatra da su ključni izazov za Crnu Goru vladavina prava i uspostavljanje efikasnih mehanizama za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Dok god se ne pokaže jasna želja i volja da se uradi nešto po ovom pitanju, nije realno ni očekivati da će poziv uslijediti. Treba imati u vidu i da na sastanku Obame i Rasmunsena nije bilo riječi o proširenju”, kazao je Kentera, uz ocjenu da je u ovom momentu teško reći da će Crna Gora dobiti poziv sljedeće godine.

Savo Kentera

On tvrdi da se Rikerova, kao ni izjava analitičara Januša Bugajskog koji je kazao da “američko liderstvo nije posvećeno ulasku Crne Gore u NATO” ne mogu tumači kao nespremnost SAD za crnogorsko članstvo.

“SAD su podržavale i podržavaće članstvo Crne Gore, ali treba imati u vidu da nam ni SAD niti bilo koja druga zemlja to neće pokloniti”, kazao je Kentera i dodao: “U ovom momentu je evidentno da u jednom dijelu političke elite ne postoji želja za članstvom, jer su veoma dobro svjesni da se određene stvari više neće moći raditi na način na koji se sada rade. Postojaće određena pravila i ta pravila će se morati poštovati”.

Galerija

Bonus video: