File: Da se zna razlika između stranačkih i javnih interesa

Evropski komesar za proširenje kaže da će EK procijeniti da li se institucije Crne Gore mogu nositi sa zloupotrebama državnih resursa
0 komentar(a)
Ažurirano: 11.06.2013. 07:07h

Evropski komesar za proširenje Štefan File kazao je, u intervjuu za “Vijesti”, da će Evropska komisija procijeniti da li se državne institucije mogu djelotvorno nositi sa pitanjima izbornih nepravilnosti i zloupotrebe državnih resursa.

Upitan da prokomentariše paradoks da evropski zvaničnici poručuju opoziciji da se bori protiv navodnih izbornih nepravilnosti i zloupotreba državnih resursa u institucijama sistema, uprkos generalnoj ocjeni da su one visoko politizovane, File je kazao da Komisija neće zauzimati strane u unutrašnjim stvarima Crne Gore.

“Ali, procijeniće da li se crnogorska demokratija i njene državne institucije mogu djelotvorno nositi sa tim pitanjima.

Mi kroz savjetovanje i finansijsku pomoć podržavamo institucionalne i pravne reforme koje je predložila Crna Gora”, rekao je File.

Da li se ishod afere “Snimak” može vezati za otvaranje poglavlja 23 i 24? Što se konkretno očekuje od afere “Snimak”?

Da bi se povratilo povjerenje u državne institucije, potrebno je dalje pravno i političko praćenje.

To bi trebalo da uspostavi čisto, široko prihvaćeno razlikovanje između javnih i stranačkih interesa.

Da li, s obzirom na materijalne dokaze o zloupotrebama državnih resursa, mislite da su izbori u Crnoj Gori slobodni? Da li u Briselu postoji sumnja u kvalitet tih izbora? Ili mislite da se u Crnoj Gori sa strane opozicije nepotrebno diže galama?

Međunarodna misija za posmatranje izbora pri OEBS/ODIHR je donijela ocjenu da su izbori “provedeni profesionalno i efikasno“.

Ipak, OEBS/ODIHR je takođe uočio određene nedostatke koji se trebaju prevazići – to mišljenje dijeli i Komisija.

Da li ste imali uvid u Nacrt akcionih planova za 23. i 24. poglavlje i šta mislite o njima? Da li su realni, gdje bi mogli biti precizniji, kvalitetniji?

Naši eksperti su pružali pomoć i dali povratne informacije vlastima Crne Gore, kako bi pripremili Nacrt akcionih planova za poglavlja 23 i 24.

Kada akcioni planovi budu spremni, Evropska komisija će ih ocijeniti u izještaju koji će države članice da koriste kada budu odlučivale o otvaranju tih poglavlja.

Da li će otvaranje tih poglavlja zavisiti isključivo od akcionih planova ili se može ispostaviti da će to zavisiti od toga da li će biti usvojene ustavne promjene?

U Izvještaju o skriningu preporučuje se usvajanje ustavnih amandmana, kako bi se obezbijedila nezavisnost i odgovornost pravosuđa, tako da će to takođe postati dio akcionog plana za poglavlje 23.

Prioritet treba dati ustavnim promjenama koje moraju da budu u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima

Akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 moraće se, naravno, ocjenjivati kao dio sveopšteg konkretnog napretka na polju vladavine prava.

Kao što smo mnogo puta rekli, prioritet treba dati ustavnim promjenama koje moraju da budu u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima.

Što mislite o crnogorskoj opoziciji i što od nje očekujete?

Uloga opozicije u demokratiji je da preispituje aktuelnu vlast, drži je odgovornom i razvija alternative njenoj politici.

Opozicija mora da sprovodi svoju politiku unutar i kroz demokratske institucije, inače bi slabila te demokratske institucije.

Neki komentatori i eksperti za Balkan smatraju da nije dobro za demokratiju što je Milo Đukanović praktično stalno na vlasti i slažu se sa dijelom domaće javnosti da je razvio autokratski, klijentelistički sistem vlasti. Što mislite o tome?

Komisija poštuje izbor naroda Crne Gore iskazan na parlamentarnim izborima u oktobru 2012, koji su održani u transparentnom i pluralističkom okruženju.

Vjerujemo da će Vlada premijera Đukanovića istrajati na pretpristupnom putu Crne Gore.

Nedavno je u Podgorici poslanik Evropskog parlamenta Jelko Kacin rekao da bi Srbija mogla pretiti Crnu Goru kada je riječ o evropskim integracijama u poglavljima 23 i 24, jer se ta zemlja uspješno bori protiv organizovanog kriminala i korupcije. Šta mislite o tome?

Pristupni proces svake zemlje kandidatkinje vodi se individualno.

Jedan od osnovnih principa politike proširenja EU jeste da se svaka zemlja procjenjuje prema sopstvenim zaslugama.

Nezavisni mediji u Crnoj Gori, iako uticajni, izloženi su ekonomskom i, kako to osjećamo, svakom drugom iscrpljivanju. Svjesni smo upozorenja i konstatacija iz izvještaja o napretku, ali što da radimo sa tim?

Crnogorska Vlada trenutno privodi kraju relevantni akcioni plan koji se bavi pravosuđem i temeljnim pravima. Treba obezbijediti da se uključe i sa vremenom primjene mjere koje treba da osiguraju slobodu medija, uključujući i mjere koje garantuju njihovu nezavisnost.

Galerija

Bonus video: