Ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer poručio je da će izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe i efikasni akcioni planovi borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije biti uslovi za otvaranje 23. i 24. poglavlja.
U razgovoru za Vijesti, Fišer je kazao da će pristupni pregovori sa Evropskom unijom (EU) zavisiti od konkretnih rezultata Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao oblasti vladavine prava.
“Potrebne su presude koje će ljude povezane sa organizovanim kriminalom i korupcijom zaista staviti iza rešetaka. Potrebni su dokazi da vladavina prava postoji u praksi. Ne želimo montirana suđenja, i svjestan sam da tužilac i sudovi ne mogu donijeti rezultate po nečijem političkom nalogu ili volji, već se moraju proći odgovarajuće zakonske procedure”, rekao je Fišer.
On smatra da u Vladi Crne Gore postoji politička volja za ostvarenje tih ciljeva.
“Politička volja postoji, i radi se o problemu sistema. Saradnja policije i tužilaštva u istrazi mogla bi biti bolja, kao i saradnja tužioca i suda”, dodao je Fišer.
Da li će razvoj istrage o aferi “Snimak” biti uzet kao ključni ili jedan od ključnih pokazatelja napretka u oblasti vladavine prava, odnosno poglavlja 23 i 24?
Afera “Snimak” je jasno ukazala na ozbiljene sumnje u političke zloupotrebe.
Parlamentarna istraga, koja je najavljena, mogla bi izazvati određene političke posljedice po aktere afere.
Na tu aferu gledamo veoma ozbiljno, jer su se na tim snimicima čule stvari za koje je bolje da nikada nijesu rečene. Snimci pokazuju način razmišljanja koji je nepojmljiv za državu koja teži vladavini prava.
Šta će se desiti sa aferom pitanje je istrage i o tome je rano pričati. Kako vidim zamjenik državnog tužioca Veselin Vučković je kazao da je pokrenut pretkrivični postupak, a EU i posebno Njemačka će pratiti šta crnogorske institucije rade po tom pitanju.
Da li ste imali priliku da slušate ili čitate prevod konverzacije sa sjednica DPS o partijskom zapošljavanju koje su objavljene na “Snimku”? Šta mislite o tome?
Iako ih nisam slušao, jer ne razumijem jezik, imao sam prilike da pročitam prevedene transrkipte.
Očito da zapošljavanje u državnom sektoru mora biti bazirano na kvalifikaciijama i konkurentosti, a ne partijskoj pripadnosti. Svima mora biti jasno da državni resursi ne smiju biti korišćeni za partijske svrhe
Brisel je poručio da afaru „Snimak“ treba istražiti do kraja. Šta bi, prema Vašem mišljenju, bio logičan završetak istrage - optužnica protiv nekog od aktera, ostavka...?
Rezultati istrage još nijesu poznati, ali posljedice moraju uslijediti nakon što ona bude završena.
Najvažnija posljedica istrage trebalo bi da bude ona koja će spriječiti da se iste stvari ponovo dese.
Na institucijama i rukovodstvu DPS-a je da se probrinu da se tako nešto ne dešava ponovo. To treba da spriječe i parlament i javnost.
Tužilac Vučković je pozvao građane da se jave tužiocu, ako smatraju da im je uskraćeno pravo na posao. Da li je to pravi početak ozbiljne istrage?
Ja nijesam advokat ili tužilac, i nije na meni da dajem preporuke državnom tužilaštvu.
Mislim da tužilac zna šta treba da radi. Ako neko misli da mu je prilikom konkurisanja za posao napravljena nepravda treba da se žali tužiocu. To je jedan od načina.
Evropski komesar za proširenje Štefan File je nedavno upozorio da je vrijeme da se rješavaju “nagomilani problemi” na političkoj sceni Crne Gore, da se zaostaje u reformama, iako su crnogorske vlasti do sada uglavnom od zvaničnika EK u EU dobijali pohvale. Da li je to zaokret u politici EK i EU prema Crnoj Gori? Kako komentarišete tu Fileovu poruku?
Nema promjene politike EU prema Crnoj Gori.
Jasno je naznačeno da će pregovori početi od 23. i 24. poglavlja, da se prije početka pregovora očekuje jasan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U posljednjih deset mjeseci vidjeli smo mali napredak.
Zato je File bio jasan i rekao da očekuje ubijedljiv akcioni plan i izmjene Ustava koje su obavezne da bi pravosuđe bilo nezavisno.
O ustavu se raspravljalo skoro dvije godine i vrijeme je da političke partije i parlament nađu konsenzus.
Da li će Njemačka izmjene Ustava postaviti kao za otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24, ili će biti dovoljno to što će Vlada usvojiti akcione planove za ta poglavlja?
Amandmani na Ustav, neophodni za obezbjeđivanje nezavisnosti pravosuđa, su dio akcionog plana za 23. poglavlje i za njih je septembar određen kao konkretan rok.
Zato očekujem da taj cilj bude ispunjen prije otvaranja 23. i 24. poglavlja.
To zahtijeva političku volju i osjećaj za saradnju vladajućih, ali i opozicionih stranaka.
U dijelu javnosti bilo je najava da bi Ustav mogao biti izmijenjen do kraja jula. Da li je to realno?
Ne vidim razloge zbog kojih to ne bi bilo moguće. Mislim da je kompromisno riješenje već na stolu i ono je po meni razumno.
Ipak, na partijama je da odluče a naša želja je da se to pitanje riješi što prije. Rješenje može biti na osnovu onog što je ponudila VK, što ne znači da morate implementirati sve njihove preporuke.
Potreban je deblokirajući mehanizam u slučaju da tužilac ili predsjednik vrhovnog suda nema dvotrećinsku podršku u parlamentu, i mislim da postoje kompromisi koji su prihvatljivi za obje strane.
U kojim oblastima je sprovođenje reformi najsporije?
Teško je reći jer smo tek počeli sa pregovorima i, za sada, a tako će vjerovatno biti i kasnije, ključno pitanje je vladavina prava.
To je izuzetno komplikovana oblast i sudeći po crnogorskoj praksi proći će neko vrijeme dok ne budemo imali nezavisno i efikasno pravosuđe, koje daje rezultate. To će biti najteži dio pregovora.
Da li je moguće da otvorimo nova poglavlja bez 23. i 24. poglavlja?
Kada je Bundestag podržao otvaranje pregovora, bili su jasni da pregovori počinju sa tim poglavljima.
Sada kada postoje nedoumice oko akcionog plana i nezavisnosti pravosuđa, očekujemo da prije svega vidimo napredak u tim oblastima, a onda otvorimo ostala poglavlja. Pregovori treba da počnu sa 23. i 24. poglavljem.
Na jednom skupu kazali ste da očekujete da uz pravosuđe i političari povedu odlučniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Među kojim političarima ste prepoznali manjak volje?
Ne sumnjam u političku volju, iako rezulati nijesu zadovoljavajući.
Kada pričam sa predstavnicima Vlade, posebno sa ministrom pravde(Duško Marković), uvijek imam snažan osjećaj da postoji politička volja za uspostavljanjem vladavine prava.
To je više sistemski problem pravosuđa i dugotrajan proces koji se ne završava preko noći. Za to su potrebne godine.
Odluke Apelacionog suda u slučajevima “Zavala” i “Šarić” nazvali ste razočaravajućim, što je dio javnosti shvatio kao miješanje u rad crnogorskog pravosuđa.
S druge strane, optuženi u aferi “Zavala” su vam donijeli dokumentaciju i tražili angažovanje njemačkih eksperata. Kako to komentariše?
Tu je došlo do nesporazuma. Nijesam imao namjeru da komentarišem pojedinačne odluke, ali ta dva slučaja su nam predstavljena kao ključni dokaz borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Kada su te dvije presude pale, pitali smo koji su rezultati koje ćete nam predstaviti kao dokaze volje za borbom.
Ne ispitujem legalnost odluka Apelacionog suda i primiću odbranu optuženih u slučaju “Zavala” kako bih im rekao da ne očekujemo montirana suđenja, već uvjerljeve rezultate.
U posljednjem intervjuu premijer Milo Đukanović je kritikovao i to što „ambasadori ocjenjuju kvalitet pojedinih presuda”. Da li ste se prepoznali u tome?
Dobra diplomatska praksa je da nikada ne komentarišemo izjave šefova države ili vlade.
Kao što sam rekao nije mi bila namjera da komentarišem pojedinačne presude, već ukažem da su dva glavna sudska slučaja anulirana.
Ipak, dio javnosti ne voli da čuje takve pridike, a neki se brane tezama kako i u zemljama EU ima korupcije i kriminala?
Istina je da korupcija postoji i u Njemačkoj, ali ako tamo neko prekrši zakon i prođe suđenje, završiće iza rešetaka.
Naših kompanija nema, jer su svjesne da postoji praksa iznuđivanja i korupcija
Zašto nema njemačkih investitora u Crnoj Gori?
Mislim da je zbog zakonske i pravne nesigurnosti. Njemačke kompanije su svjesne da postoji iznuđivanje i korupcija, i ne žele da budu dio takve prakse.
Ako kompanija u Njemačkoj daje mito vladinim zvaničnicima zabranjuje joj se da učestvuje na tenderima i zbog toga snosi ozbiljne pravne posljedice.
Njemačke kompanije su svjesne tih stvari, i kada Crna Gora stekne reputaciju zemlje koja nije previše korumpirana investitori će doći.
Osim toga potrebno je Crnu Goru i njene potencijale predstaviti njemačkim kompanijama, jer neke zemlje jednostavno ne znaju za vas ili ste za njih premalo tržište.
Normalno da prijatelji kritikuju
Nakon Vaših prethodnika Tomasa Šmita i Petera Platea, koji su se zbog komentarisanja stanja u Crnoj Gori našli na udaru medija bliskih vlasti, vi ste prvi njemački diplomata koji je bio pošteđen toga. Zašto je to tako?
Uvijek se trudim da budem objektivan. Ne želim da se miješam u unutrašnje stvari, već da držim potrebnu distancu prema vladi i opoziciji. Istovremeno, ja sam u konstatnom dijalogu sa obje strane, kao i za medijima i civilnim sektorom.
Zbog toga oni koji kritikuju Vladu smatraju da treba da budem više na njihovoj strani, a ima i onih koji misle suprotno. Vjerovatno je svima jasno da ne kritikujem da bih kvario imidž Crne Gore već da su u pitanju konstruktivne kritike.
Mi želimo da vas vidimo kao dio EU, pa je između prijatelja normalno da ukažu kada našto nije u redu ili kada su potrebna unapređenja. To ja radim.
Galerija
Bonus video:
