Ako nekad poželite da postavite pitanja svom predstavniku u parlamentu ili da ga podsjetite na obećanje koje je dao u predizbornoj kampanji, teško da to možete učiniti preko sajta Skupštine Crne Gore.
Iako svaki poslanik ima svoju službenu mejl adresu, na sajtu skupstina.me pored njegovog imena i prezimena više nema njihovih direktnih kontakata, kao ni kontakata njegovog/njenog poslaničkog kluba.
Jedino što se običnom građaninu nudi kao mogućnost komunikacije sa predstavnikom je obrazac za slanje elektronske pošte koji se nalazi pored imena i fotografije poslanika, a aktivira se jednim klikom.
Taj obrazac, prema riječima nekoliko poslanika koje su “Vijesti” kontaktirale, očito nije omiljen vid komunikacije građana, pa su i njihovi mejlovi u poslaničkoj pošti rjetkost.
Poslanica Pozitivne Crne Gore Ana Ponoš koja koristi skupštinsku mejl adresu kaže da je građani najčešće kontaktiraju telefonom.
“Kontakt forma bi trebalo da bude dostupna svakom građaninu u “dva klika”, brzo i efikasno, kako bi se otvorenost parlamenta povećala, a građanima dala šansa da lako dođu do svojih izabranih predstavnika”, kazala je Ponoš koju je kao novu članicu parlamenta iznenadila zatvorenost sistema.
Postojeća forma i, prema mišljenju Đorđija Brkuljana iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), onemogućava građanima da pošalju istovremeno mejl na adrese više poslanika ili dokumenat u prilogu.
„Poslanici predstavljaju sve građane i za neke inicijative civilnog sektora ili u medija, poželjno je da se mejl može istovremeno poslati svim poslanicima“, kazao je Brkuljan.
Na radost onih koji planiraju da pišu svojim predstavnicima, zakonodavni dom najavljuje da će uskoro biti funkcionalan novi sajt koji će biti redizajniran i sadržinski obogaćen.
„Sajt će biti realizovan vlastitim kapacitetima, u skladu sa najsavremenijim tehničkim dostignućima i potrebama građana, čime će biti vidljivi i kontakti poslaničkih klubova, sa kojima se sada može komunicirati preko jedinstvene skupštinske adrese press@skupstina.me“, navodi se u njihovom odgovoru i dodaje da su objavljeni samo kontakti partija koje su smatrale da ta vrsta informacija treba da se nađe na sajtu.
Imajući u vidu primjere nekih demokratskih država, u CDT-u naglašavaju da se parlamenti, najčešće u saradnji sa civilnim sektorom, opredjeljuju za kreiranje specijalnih veb portala i foruma za komunikaciju poslanika sa građanima.
„To znači olakšanu komunikaciju, sa manje formalnosti, ali i uvid u to da li se neka interakcija između građana i poslanika zaista i događa, i koliko su poslanici posvećeni komunikaciji sa onima koje predstavljaju“, dodaje Brkuljan.
Našem parlamentu je očito strano i korišćenje savremenih oblika komunikacije, pa još uvijek nemaju otvorenu Fejsbuk stranici ni Tviter nalog, dok stavove sa građanima na društvenim mrežama razmjenjuju rijetki poslanici poput funkcionera DF-a Nebojše Medojevića, Slavena Radunović i Branke Bošnjak.
„I tu je Crna Gora baš daleko iza onoga što je praksa u evropskim državama. Kao što su godinama sprovođene obuke za komuniciranje putem tradicionalnih medija, mislimo da je vrijeme da se krene i sa edukacijom o korišćenju socijalnih medija“, smatra Brkuljan.
Kako bi poboljšali neposrednu komunikaciju sa građanima, CDT predlaže da poslanici iskoriste petak kada Skupština obično ne zasjeda, kao i da osnuju poslaničke kancelarije na terenu.
Takve aktivnosti trenutno sprovodi i partija Darka Pajovića koja već četiri mjeseca svakog petka organizuje “Otvoreni dan” kada poslanici primaju građane na razgovore, a u narednom periodu njihovi poslanici će posjećivati i druge crnogorske opštine.
“Skupština bi trebalo da napravi i program kojim bi se zainteresovanim građanima dozvolilo da prate sjednice plenuma iznutra"
“Raspored posjeta će biti unaprijed medijski najavljen, pa će zainteresovani građani moći zakazati razgovor sa poslanikom u svom gradu”, kazala je Ponoš.
Poslanica Pozitivne predlaže da Skupština za početak kreira plan dobrih rješenja kako bi poboljšala “dobro upravljanje” odnosno povećala transparentnost i otvorenost institucija, kao i komunikaciju sa građanima.
“Skupština bi trebalo da napravi i program kojim bi se zainteresovanim građanima dozvolilo da prate sjednice plenuma iznutra, u samoj Skupštini, iz galerije”, dodaje ona.
U Srbiji obrasci, u Hrvatskoj 429 pritužbi godišnje
“Sistem obrasca” koji građanin mora ispuniti da bi kontaktirao svog predstavnika koristi se i susjednoj Srbiji. Jedina razlika, u odnosu na crnogorski parlament, je što na sajtu pored imena poslanika postoji posebna rubrika “pitajte poslanika” i što se uz tekst poruke može dodati i dokument u različitom formatu.
Srbijanski parlament nema poseban odbor za pritužbe građana, ali je na sajtu parlamenta istaknuto da radna tijela u okviru svog djelokruga razmatraju inicijative, peticije, predstavke i predloge koje građani mogu poslati i elektronskim putem koristeći obrazac koji se nalazi na sajtu Narodne skupštine.
Situacija u Hrvatskoj po ovom pitanju je mnogo bolja. Uz podatke o poslanicima, precizno su navedeni brojevi telefona i mejl adrese klubova čiji su članovi. Za pritužbe i prijedloge građana, u hrvatskom Saboru od 1990. godine postoji posebno tijelo Odbor za predstavke i pritužbe čija je nadležnost da ukazuje tijelima na kršenje zakona i prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Predsjednik Odbora Josip Salapić “Vijestima” je kazao da je prošle godine ovo tijelo obradilo 429, a u prva četiri mjeseca 2013. godine oko 200 pisanih predstavki i pritužbi.
“Odbor je u svakodnevnom kontaktu s građanima koji mu se obraćaju i telefonskim putem, a ostvareno je preko 150 kontakata putem telefona, tražeći pomoć i upute u načinu rješavanja problema s kojima se suočavaju”, kazao je on.
Predlog SNP-a je odbijen
SNP je prije četiri godine predložio formiranje skupštinskog tijela koje će razmatrati predstavke i pritužbe građana, ali je taj predlog odbijen. Ni prilikom izmjena Poslovnika prošle godine ta ideja nije prihvaćena već je djelimično proširena nadležnost Odbora za ljudska prava i slobode. Međutim, poslanici SNP-a tvrdE da je u njenom odsustvu, čim su izmjene Poslovnika stupile na snagu, odlučeno da taj dio nadležnosti ne koriste već da pritužbe proslijeđuju ombudsmanu.
"Ovaj Odbor pruža mogućnost poslanicima da kroz predstavke i pritužbe građani jasno prepoznaju nedostatke u zakonima koje su donijeli, ali i nedostatke u njihovoj primjeni od strane državnih organa, i da na osnovu toga, ispravljajući propuste koji su doveli do kršenja njihovih prava doprinese što većem nivou zakonitosti i poštovanja prava i sloboda", kazali su iz SNP-a.
Najavljeno je da će ta stranka obnoviti ovu inicijativu jer smatra da poslanici jedino na ovaj način uspostavljaju neposredan odnos sa onima koji su ih birali. U CDT-u ipak smatraju da je formiranje takvog tijela samo jedan način formalne i pisane komunikacije sa građanima, i daleko je od onoga što bi zadovoljilo potrebu komunikacije građana sa poslanicima.
Galerija
Bonus video:
