Organizatori građanskog protesta zatražili su juče od predsjednika parlamenta i premijera Ranka Krivokapića i Mila Đukanovića da posebnim zakonom ponište rezultate predsjedničkih izbora i raspišu nove.
Ukoliko vlast to ne učini, kako su najavili organizatori skupa, Lekićeve pristalice će se ponovo okupiti u još većem broju.
Predsjednički kandidat Miodrag Lekić poručio je da će partije, nevladine organizacije i udruženja koji su ga podržali, nastaviti da se bore demokratskim sredstvima za odbranu Ustava.
On je rekao da nema pravo da se pomiri sa izbornom krađom “jer su pokradeni svi građani”.
“Nebitno je da li ću ući u kancelariju predsjednika države, bitnije od toga je da se izborimo za Crnu Goru kakva je nekad bila - država časnih, poštenih i slobodnih ljudi”, rekao je Lekić, praćen zvukom bubnjeva i skandiranjem “Hoćemo Lekića”.
Učesnici građanskog protesta tražili su i da na ponovljenim izborima glasaju svi kojima to garantuje Ustav. Na izborima održanim 7. aprila, nijesu mogli da glasaju građani koji stare lične karte nijesu zamijenili biometrijskim dokumentima.
Zatraženo je i da se dvotrećinskom većinom izabere novi vrhovni državni tužilac, koji bi sproveo sve preporuke Evropske unije vezane za poglavlja koja se odnose na vladavinu prava.
Učesnici protesta zahtijevaju i da se krivično-pravno procesuiraju akteri afere “Snimak”, kao i da se sprovede parlamentarna istraga u vezi sa zloupotrebom državnih resursa za izbornu korupciju. Lista zahtjeva je, osim Krivokapiću i Đukanoviću, upućena i liderima ostalih stranaka koje čine vladajuću koaliciju.
Tačno u podne, kada je počeo skup, plato ispred zgrade predsjednika od Blažovog mosta do Centralne banke bio je ispunjen demonstrantima. Od ranih jutarnjih časova demonstranti su organizovano i ličnim prevozom dolazili iz Mojkovca, Cetinja, Bara, Kotora, Pljevalja, Nikšića, Herceg Novog, Žabljaka i Bijelog Polja.
Prema procjenama novinara na građanskom protestu okupilo se između sedam i deset hiljada ljudi, organizatori tvrde da ih je bilo 15, dok u Upravi policije navode da je bilo pet hiljada demonstranata.
Protestanti su nosili parole “Kad tiranija postane zakon, otpor je dužnost”, “Mi ne ljubimo lance” i “24 godine seksa, vrijeme je za orgazam”, dok je najveći bio transparent sa stisnutom pesnicom i natpisom “Ulica donijela - ulica odnijela”.
U masi je bila izdvojena grupa građana “Otpor diktatorskom režimu u Crnoj Gori” predvođena profesoricom Mirjanom Kuljak, koja je tražila izlazak opozicije iz institucija, bojkot izbora i tehničku vladu.
Lekić je kazao da je posjećenost protesta ponovo pokazala energiju promjena i potvrdla da mladi odbacuju ponudu vlasti da Crnu Goru uvuku u “živo blato korupcije”.
Šef Lekićevog izbornog štaba Goran Danilović rekao je da je pobjeda predsjedničkog kandidata opozicije najčistija na Balkanu u posljednjih 50 godina.
“Mi nikome ništa ne dugujemo i niko u nas nije uložio da bismo mi pobijedili. Nijesmo otvarali banke, nijesu nam davali novac ili formirali Otpor. Imali smo samo slobodne građane i to nam je bilo dovoljno za pobjedu”, rekao je Danilović.
Lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić, koji je bio jedini predsjednik partije za govornicom, kazao je da niko ne smije priznati vlast koja ne proizlazi iz slobodne demokratske volje.
“Pobijeđen je samo onaj koji priznaje poraz iako nije izgubio, a to nije Filip Vujanović. Miodraže Lekiću, da u Vašoj pobjedi ima ijedan glas u koji bih sumnjao, onda bih rekao 'Priznaj'! Ali iza tebe je časnih 154 hiljade glasova”, rekao je Milić.
Njegov bivši partijski kolega Milan Knežević iz DF-a ocijenio je da su građani poslali poruku svijetu da su promjene moguće. Knežević je rekao da Vujanović u izbornoj noći nije mogao da sakrije šok zbog izbornog rezultata.
“Zato je kao na seoskoj svadbi, mikrofon preoteo stari svat Đukanović shvativši da je zbunjena nevjesta, kod pokušaja sklapanja trećeg braka, umjesto “Da” izgovorila “Ne” i da se lako može dogoditi da se svatovi pobiju među sobom i poruše šator zvani DPS”.
Knežević je poručio da će DF do daljeg bojkotovati rad parlamenta, ali i da ostaje otvoren za svaki dijalog sa najodgovornijim državnim funkcionerima.
Potpredsjednik parlamenta Branko Radulović, u najemotivnijem nastupu viđenom juče, pozvao je evropske institucije da ne dozvole da Crna Gora postane “prćija mafije”.
“Banda mora da se povuče, i šef režima, i njihovi pomagači. Proklet bio ko bio izdajica. Nek' se trese Crna Gora, nek' se rodi sloboda!”, uzviknuo je Radulović, praćen povicima “Branko legendo”.
Poslanik Demokratskog fronta Janko Vučinić smatra da je režim u strahu i panici od gubitka vlasti i poručio da neće prestati sa borbom dok se ne vrati “ukradena pobjeda”.
Književnik Balša Brković kazao je da nije dobro da predsjednik Crne Gore bude čovjek koji se sprda njenom Ustavu.
“Nije dobro da predsjednik bude neko ko cijelu noć ne spava od straha kada ga pozove gazda. Ali od kad je predsjednik, sve je nadoknadio - samo spava”, kazao je Brković, prekidan povicima “Gotov je“ i “Milo lopove”.
“Milo lopove je malo, treba skandirati Milo mafijo... Vrhovi DPS i vlasti su ti koji su u svoje oligarhijske, partijske, paradržavne institucije pretvorili i DIK, i Vrhovno sud, i Ustavni sud. Stoga je sloboda mirnog okupljanja i protesta ostala naša posljednja ustavna institucija”, kazao je profesor Milan Popović.
Član Građanskog kluba Vladimir Božović kazao je da su na izborima građani pobijedili “kriminalni režimski savez”.
Bivši vođa studentskih demonstracija Aleksandar Novović kazao je da su građani protestima pokazali da ne pristaju na tiraniju, a Rifat Vesković iz Fronta je poručio da vlast ne zaslužuje podršku građana, već samo kriminalnih grupa, navodeći da su manjinski narodi 7. aprila većinski bojkotovali izbore.
“Oni koji to nijesu uradili, već u zadnjim satima izašli na izbore pod pritiscima i ucjenama, treba da znaju da slobodan čovjek umire jednom, a kukavica svaki dan”, poručio je Vesković.
U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) ocijenjeno je da je Lekić napravio demokratski iskorak time što je kazao da nije važno što neće ući u kancelariju predsjednika države, čime je potvrdio Vujanovićevu pobjedu.
Iz DPS-a su saopštili da su zadovoljni što protest “nije imao epilog kao ranija okupljanja opozicije”. To je, kako su naveli, prije svega zasluga okupljenih građana i njihove svijesti o neophodnosti ostvarivanja političkih ciljeva kroz demokratske procedure i institucije.
Iz DPS-a su poručili da su spremni za razgovor sa svim akterima na političkoj sceni.
Šajkače potisnute iz prvih redova
Iako je uoči protesta bilo najava da bi se skup mogao organizovati bez nacionalnih i stranačkih obilježja, u masi su dominirale srpske trobojke i crnogorske zastave. Demonstranti su mahali i zastavama Grčke, Brazila, Portugala, Irske, Njemačke, američke konfederacije i Evropske unije. Zastava sa grbom Sandžaka, bio je jedini barjak manjinskih naroda na skupu, jer niko nije nosio hrvatsku ili albansku zastavu.
Iako je uoči početka skupa nekoliko demonstranata obučenih u majice sa likom Ratka Mladića, sa šajkačama i kokardama na glavi stajalo ispred bine, već nakon prvih govora potisnuti su u pozadinu. Od prvih redova nije odustajala manja grupa mladića koja je sa fantomkama i istaknutim srpskim obilježjima tokom protesta uzvikivala “Kosovo je srce Srbije” i “Ne damo Kosovo”.
Iako niko od organizatora, koji su stajali iza bine nije nosio stranačka ili nacionalna obilježja, odbornik Demokratskog fronta Janko Milatović govornike je slušao ogrnut srpskom trobojkom. Milatović je u javnosti poznat kao jedini predstavnik DF-a koji je prije nekoliko mjeseci u sali nikšićkog parlamenta odslušao himnu. On je kasnije “Večernjim novostima” izjavio da je tokom intoniranja u sebi pjevao “Bože pravde”.
„To se njihovi biju nijesu naši”
I pored najava vladajuće partije i dijela crnogorske javnosti da bi građanski protest mogao biti repriza demonstracija iz 1998. godine, kada su protestanti pokušali da nasilno uđu u zgradu Vlade, jučerašnji skup protekao je bez incidenata. Jake policijske snage ispred zgrada predsjednika, parlamenta i Vlade gotovo da nijesu imale posla, dok je intervencijom redara pred kraj skupa izbjegnuta tuča među demonstrantima.
Prema tvrdnjama demonstranata koji su se našli u blizini, jedan od mladića pozvao je okupljene da krenu na policiju, nakon čega se na njega ustremilo nekoliko protestanata nazivajući ga špijunom. Fizički sukob spriječili su redari, koji su ušli među zavađene.
Dok su mladića u tamnoplavoj trenerci redari gurali prema zaštitnoj ogradi, Danilović je sa bine pozivao na mir. “Nemojte sada da nasijedate, momci. Nemojte da prihvatite manipulaciju”, pozivao je Danilović. Jedan od policajaca koji je bio u blizini reportera “Vijesti” pojasnio je kolegi u kordonu: ”Ma to se njihovi biju. Nijesu naši”.
Ugrabiti burek ili se spakovati?
Ljubitelji društvenih mreža protest su pratili na Fejsbuk i Tviter nalogu portala “Vijesti”, pod hashtagom #protestcg. Uz duhovite opaske, tviteraši su komentarisali atmosferu na ulicama, govore političara i njihove zahtjeve. “Idem da ugrabim burek u 'Sonju' dok Medo i kompanija ne preuzmu vlast i preimenuju 'Sonju' u poslastičarnicu 'Lim'”, napisao je korisnik pod imenom @didileja. Komentator @MarkoMirovic je rekao kako je “najbolji način za protest da spakuješ svoje sposobnosti i intelekt i odeš na neko bolje mjesto”.
Prisustvo partija na društvenim mrežama iskoristio je @samostalan koji je pitao Forum mladih SDP-a i njihove pristalice, osjećaju li grižu savjesti što su bili na protestu. “Još jedan autogol”, kazao je on, dok je @hizhajest kazao: “Rade Bojović sjutra izvodi svoje glasače. Ima ih oko 50.000 imaginarnih”.
Aludirajući na izborne neregularnosti @Brodonačelnik je napisao da su neki mladići na protest donijeli kovertu “drug nije mogao da dođe, pa je došao putem pisma”.
Uljarević: Protesti su samo početak
U pregovore vlasti i opozicije o ispunjavanju zahtjeva Lekičevih pristalica trebalo bi da se uključe predstavnici Evropske unije (EU), smatra izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević. Ona je ocijenila da su neki od zahtjeva sa građanskih protesta, poput zahtjeva za izbor državnog tužioca dvotrećinskom većinom, dio evropske agende Crne Gore i zbog toga najznačajniji i najutemeljeniji.
“Taj će zahtjev moći lako da komunicira i sa predstavnicima EU i međunarodnom zajednicom uopšte, i biće i njima vrlo jasan. Zahtjev oko lex specijalis-a bi bio idealan kad bi mogao da se ispuni, ali ja ne vidim realne pretpostavke da se tako nešto desi”, kazala je Uljarević “Vijestima“, i ocijenila da rok od deset dana treba shvatiti kao uslov za početak ozbiljnih razgovara o ovim pitanjima.
Uljarević smatra da uspjeh pritiska na vlast da oslobode institucije ne može zavisiti samo od protesnih okupljenja. “Oni su izraz simbolike koji će na kraju opet morati da se završi na biračkim mjestima.” Ona je napomenula da je potreban “niz strateških i koordiniranih aktivnosti svih odgovornih subjekata društva i mnogo efikasnije opozicione strukture”.
Galerija
Bonus video:
