Izborni proces u Crnoj Gori prvi put će danas nadgledati bjeloruska nevladina organizacija “Belarus Watch”, koja je do sada obavila monitoring izbora u Gruziji, Ukraniji, Rusiji, Norveškoj, Švedskoj, Poljskoj, Litvaniji, Irskoj, Slovačkoj, Češkoj...
“Belarus Watch” registrovana je u Litvaniji, a suština projekta, koji podrazumijeva praćenje današnjih predsjedničkih izbora je pripremiti bjeloruske posmatrače za monitoring izbora u njihovoj zemlji.
“U Bjelorusiji je dosta teško posmatrati izbore. Mi smo to radili tri puta do sada. Posljednji put 2012. godine, nakon što je naša misija bila završena, neki o posmatrača su bili zatvoreni bez zvaničnog razloga. Nijesmo uložili nikakvu žalbu, ali smo to shvatili kao pritisak zbog posmatranja izbora. Nažalost, za razliku od Crne Gore, u Bjelorusiji domaći posmatrači izbornog procesa nijesu poželjni”, kazala je predstavnica “Belarus Watcha” Anastasija Matačanka.
Govoreći o tome zašto je “Belarus Watch” registrovana u Litvaniji, a radi za Bjelorusiju i Bjeloruse, ona je u razgovoru za "Vijesti" kazala da Bjelorusija i Litvanija imaju zajedničku istoriju, te da su “bliska jedna drugoj”.
“I što se tiče ove organizacije ona je osnovana u Litvaniji. Naša organizacija radi iz Litvanije za Bjelorusiju i sa Bjelorusima, ali kad pričamo o samom projektu ‘Izbori, posmatranje, teorija i praksa’, još dvije su organizacije koje učestvuju u njemu. Jedna od tih organizacija nije mogla da se registruje u Bjelorusiji, a druga je radila u egzilu”, kazala je Matačanka.
Ona navodi da je u njenoj zemlji komplikovan proces registracije NVO. Ukoliko se registracija ne izvrši, kazala je ona, “ne možete imati zvaničan status”.
“Samim tim je nelegalno sprovoditi bilo kakve aktivnosti bez registrovane kancelarije. To sve zavisi i od odluke zvaničnih vlasti, ali i tipa organizacije. Ne dozvaljava se svakome da se registruje. Ako se Vladi ne dopadaju aktivnosti izvjesne NVO, oni ne žele da ih registruju pa su te NVO prinuđene da djeluju iz druge zemlje”, rekla je Matačanka, navodeći da zato “Belarus Watch” nije ni pokušavala da se registruje u Bjelorusiji, već je to odmah učinila u Litvaniji.
Pojasnila je i da je generalni zaključak bjeloruskih NVO da je zakon za njihovu registraciju veoma restriktivan.
“Mi smo od početka radili iz Litvanije, kao i neke od NVO koje djeluju iz susjednih zemalja. Bjelorusija je takvo okruženje u kojem je organizacijama, koje nudu alternative, veoma teško raditi. U našoj zemlji praktično da nema nezavisnih medija, svi su kontrolisani od strane vlasti”, rekla je Matačanka, podsjećajući da u toj zemlji isti predsjednik vlada gotovo 20 godina.
Ona je ukazala i na slučaj kada je tokom predsjedničke kampanje u Bjelorusiji jedna organizacija, koja nije bila registrovana u Minsku, ali je tamo imala kancelariju, posmatrala predsjedničke izbore.
“I četvoro ljudi iz te NVO je završilo u zatvoru bez ikakvog razloga. Najteža iskustva tokom posmatranja izbora smo imali u Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini. Međutim, ono što nije problematično u Ukrajini, u Litvaniji može biti problematično. Jer postoji različit nivo razvoja izbornog sistema i transparentnosti”, rekla je Matačanka.
Svaki peti glas pet dana prije izbora
Govoreći o načinima kršenja izbornog procesa u Bjelorusiji, Matačanka je kazala da je njena zemlja specifična po tome što ima poseban sistem glasanja. “Osim izbornog dana postoji i tzv. ‘Rano glasanje’.
Ljudi koji ne mogu da stignu da glasaju na izborni dan, oni glasaju svih tih pet dana prije zakazanog izbornog dana. Mišljenje svih nezavisnih organizacija je da takav način glasanja nije sproveden kako treba i da nije demokratski, jer je prisutan pritisak na glasače, što takođe podrazumijeva i provjeru na one koji dolaze pet dana prije izbora”, rekla je ona.
Matačanka je kazala da nije riječ o malom boju ljudi koji glasaju pet tih dana prije izbora. “To je 20 odsto biračkog tijela. Još jedan veliki problem je da proces brojanja glasova nije transparentnan i postoje sumnje da su rezultati glasanja u stvari rezultat volje birača”, istakla je Matačanka.
Bonus video:
