na vrijeme

Nema političke kampanje bez zaduživanja

Predsjednički kandidati će prve uplate iz budžeta dobiti osam dana pred izbore
57 pregleda 2 komentar(a)
Ažurirano: 29.01.2013. 20:04h

Kandidati za predsjedničke izbore će novac iz budžeta za izbornu kampanju dobiti svega osam dana pred izbore, pa će značajan dio kampanje morati da finansiraju sa partijskih računa. To bi moglo dodatno o te žati položaj većine opozicionih kandidata čije stranke još otplaćuju kredite za kampanju na oktobarskim parlamentarnim izborima.

Iako je Miodrag Lekić za sada jedini od opozicionara najavio da će kao nezavisni kandidat ući u izbornu trku, o kandidaturi Darka Pajovića Pozitivna Crna Gora će se izjasniti kad utvrdi finansijske mogućnosti. Zakonom o finansiranju izbora predsjednika Crne Gore, gradonačelnika i predsjednika opštine predviđeno je i da polovinu budžetskog novca predviđenog za kampanje uzima pobjednik na izborima, dok svi učesnici dobijaju od 10 do 20 odsto budžetskih sredstava.

Direktor pravnog odjeljenja u Centru za monitoring (CEMI) Vlado Dedović pojasnio je da je svim predsjedničkim kandidatima kojima Državna izborna komisija (DIK) potvrdi kandituru garantovano 40 hiljada eura iz državne kase. Oni bi taj novac trebalo da dobiju 10 dana nakon što 20. marta budu utvrđene konačne izborne liste za predsjedničke izbore.

Za aprilske predsjedničke izbore iz budžeta je izdvojeno 406 hiljada eura, a prema Zakonu o finansiranju izbora svi učesnici kojima je potvrđena kandidatura dobijaju 10 odsto tog novca.

“Ovakvo zakonsko rješenje u nezavidan položaj dovodi nezavisne kandidate, koji se neće moći osloniti na finansijsku podršku partije, tako da će biti prinuđeni da značajan dio aktivnosti finansiraju iz privatnih sredstava – priloga fizičkih i pravnih lica i poklona“, kazao je Dedović.

Istim zakonom, propisano je da oni koji dobiju najmanje 10 odsto podrške birača na izborima, dijele preostalih 40 odsto, odnosno 162.400, dok 50 procenata ili 203 hiljade eura ukupne sume dobija pobjednik. To znači da bi, u slučaju da na predsjedničkim izborima učestvuju četiri kandidata, pobjednik dobio skoro 244 hiljade eura. Prema finansijskom izvještaju objavljenom na sajtu Državne izborne komisije, predsjednička kampanja aktuelnog šefa države Filipa Vujanovića koštala je 801 hiljadu eura.

Prema tom izvještaju Vujanović je iz budžeta je pred izbore dobio 100 hiljada, dok je ostatak kampanje finansirao sa 711 hiljada eura od donacija, izdavanja partijskih nekretnina, poklona i članarine. Prema izvještaju DIK-a Vujanović je morao da pozajmi 90 hiljada eura da bi pokrio sve troškove kampanje.

Sa druge strane, lider tadašnje Srpske narodne stranke (SNS) Andrija Mandić, koji je sa 19 odsto glasova bio drugi, iz budžeta je dobio 100 hiljada eura, dok ga je kampanja koštala 299 hiljada eura. Dedović je upozorio i da se Zakon o izboru predsjednika ne bavi finansiranjem kampanje u drugom izbornom krugu.

Za aprilske predsjedničke izbore iz budžeta je izdvojeno 406 hiljada eura

“U slučaju održavanja drugog kruga izbora, svi predsjednički kandidati koji u prvom krugu ostvare rezultat preko 10 odsto glasova dijeliće 40 odsto sredstava, dok će se za raspodjelu preostalih 50 odsto sredstava sačekati ishod drugog kruga izbora. Jedan od dva kandidata koji osvoji više glasova u drugom krugu steći će pravo na preostalih 50 odsto budžetskih sredstava po trećem osnovu finansiranja izborne kampanje“, kazao je on.

To što u skladu sa Zakonom o finansiranju kampanje za izbor predsjednika Crne Gore nadzor i kontrolu finansiranja treba da vrše Državna izborna komisija i Ministarstvo finansija, dok su za kontrolu finansiranja partija i izbornih kampanja za parlamentarne izbore zaduženi DIK i Državna revizorska institucija (DRI) je, prema Dedovićevom mišljenju, samo primjer da institucije sistema ne prilaze sistemski pronalaženju adekvatnog pravnog i institucionalnog okvira koji će kontrolisati oblast finansiranja partija i izbornih kampanja.

„U posljednjih par godina sve aktivnost se svode na ad hok inicijative za izmjenama i dopunama postojećeg zakonodavnog i institucionalnog okvira, koje rezultiraju lošim zakonskim rješenjima, uz improvizacije koje ne vode iznalaženju dugoročnih i održivih rješenja na polju kontrole i revizije finansiranja političkih partija i izbornih kampanja“, dodaje on.

Finansije da prati Agencija za borbu protiv korupcije

Dedović je podsjetio da je u nedavnom izvještaju GRECO-a posebno naglasio da kontrolu finansiranja političkih partija treba da vrše nezavisne institucije – na način što će se postojećim institucijama izgraditi kapaciteti za vršenje ovih ovlašćenja ili na način što će se uspostaviti nova institucija sa posebnim ov l a šćenjima na polju borbe protiv političke korupcije.

„Po što za sada ne postoji politička volja za uspostavljanje nezavisne Državne izborne komisije, možda kao najrealnije r ješenje u ovom trenutku djeluje uspostavljanje nezavisne Agencije za borbu protiv korupcije, koja će se, između ostalog, starati i o sprovođenju politika na polju borbe protiv političke korupcije – posebno u sferama finansiranja političkih partija i zloupotreba državnih resursa tokom izbornih procesa“, istakao je Dedović.

Galerija

Preporučujemo za Vas