Šef crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić raspisao je predsjedničke izbore za 7. april.
Krivokapić je, nakon dvodnevnih konsultacija sa predstavnicima parlamentarnih partija, odlučio da će se drugi krug izbora, ukoliko ga bude, održati 21. aprila.
“Taj datum omogućava sve osnovne zadatke, kampanju koja se može dobro pripremiti, koja nije kratka i kampanju koja će nam dati pravi pregled onog što se nudi građanima i dati im priliku da, poslije dobre argumentacije, što ispravnije odluče”, kazao je Krivokapić.
Kandidaturu za predsjedničke izbore do sada je najavio samo Miodrag Lekić koji će nastupiti kao nezavisni kandidat koga podržava Demokratski front (DF) kojim predsjedava.
Predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću mandat ističe 21. maja, ali je Krivokapić najavio da SDP neće podržati njegovu eventualnu kandidaturu jer prema Ustavu, kako tvrde, nema pravo na treći mandat.
Demokratska partija socijalista (DPS) je najavila da će do sredine sljedeće sedmice saopštiti ime svog kandidata, dok će se Pozitivna Crna Gora uskoro izjasniti da li će imati svog predstavnika i ko će to biti.
Komentarišući izjavu premijera Mila Đukanovića da se ta partija neće povijati pred zahtjevom bilo kog partnera i na taj način žrtvovati svoje interese, Krivokapić je kazao da DPS ima potpuno suvereno pravo da odredi ko će biti njihov kandidat na izborima, isto koliko ima i SDP i svi ostali politički subjekti.
On je pojasnio da ne postoji mogućnost da se ustavnost kandidata provjeri prije nego bude predložen:
“To ima svoje rizike, ako osporavanje dođe u poslednjem momentu i ako je rok za odgovor Ustavnog suda vrlo kratak, da neko ostane bez kandidata u posljednjem trenutku – govorim o procedurama. Ali ne možete osporiti kandidata koji još nije kandidat.”
On je naveo da je rok o odlučivanju po izbornoj žalbi 24 sata, ali da postoji druga igra rokova, ako se, na primjer, posljednjeg dana podnese kandidatura i onda Ustavni sud nema vremena da odluči.
Saopštavanju datuma izbora nijesu prisustvovali predstavnici poslaničkih klubova DF-a, DPS-a i Force što je Krivokapić objasnio da “kolege imaju puno obaveza”.
Da bi stekao pravo učešća na predsjedničkim izborima, kandidat mora da sakupi oko 7, 5 hiljada potpisa, odnosno 1, 5 odsto od ukupnog broja birača.
Zakonom je predviđeno da se za kampanju izdvoji od 0,05 do 0,1 odsto budžeta. Polovinu tog novca dobija pobjednik na izborima
Zakon propisuje i da je za predsjednika izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali. Ako to ne dobije nijedan kandidat, održava se drugi izborni krug za 14 dana u kojem učestvuju dva kandidata koji su dobili najveći broj glasova. U drugom krugu je izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova.
Za razliku od parlamentarnih izbora nakon kojih sve stranke koje pređu cenzus dobijaju novac iz budžeta za funkcionisanje do kraja mandata, na predsjedničkim izborima samo je pobjednik u dobitku.
Zakonom je predviđeno da se za kampanju izdvoji od 0,05 do 0,1 odsto budžeta. Polovinu tog novca dobija pobjednik na izborima.
Novac se, prema zakonu, dijeli tako što 10 odsto uoči kampanje dobijaju svi kandidati koji skupe oko 7,5 hiljada potpisa, odnosno 1,5 odsto ukupnog biračkog tijela i to pred članovima OIK.
Oni koji dobiju najmanje 10 odsto podrške birača na izborima, na ravne časti dijele preostalih 40 odsto, dok 50 procenata ukupne sume dobija pobjednik.
Galerija
Bonus video:
