glavni pregovarač

Aleksandar Pejović: Neću o Maroviću, ali niko nas ne koči

Jačanja euroskepticizma se niko ne treba pribojavati jer su koristi i prednosti učlanjenja u Uniju tolike da ne znam što bi uopšte bila ta kontrateža ili alternativa samom članstvu
77 pregleda 12 komentar(a)
Aleksandar Pejović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Aleksandar Pejović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 08.01.2013. 16:14h

Državno rukovodstvo i političari u Crnoj Gori ne prezaju od procesa priključenja Evropskoj uniji i svi pokazuju spremnost na veliki rad i napore, kazao je glavni pregovarač sa EU Aleksandar Andrija Pejović.

Pejović nije želio da komentariše izjave potredsjednika DPS-a Svetozara Marovića da nije saglasan sa mnogim stvarima koje se Crnoj Gori nameću kroz proces evropskih integracija, obrazlažići da ne "komentariše izjave političara".

Glavni pregovarač je u razgovoru za “Vijesti” kazao da vjeruje u pozitivan ishod pregovora u parlamentu oko ustavnih izmjena u oblasti pravosuđa, i najavio da Vlada već intenzivno priprema akcione planove kojima bi mogli otpočeti pregovori u poglavljima 23 i 24.

Pribojava li se Vlada da neki uticajni krugovi u Crnoj Gori - kojima ne odgovara demokratizacija društva, otvaranje tržišta, jačanje vladavine prava - ne uspore dalji tok pregovora?

Stav i kurs Vlade po pitanju članstva u EU je jasan i stabilan. Iz svakodnevnog uskustva koje imam sa ljudima uključenim u pregovore, ali i rukovodstvom i političarima u Crnoj Gori mogu samo reći da niko ne preza od procesa u kojem se nalazimo i da svi pokazuju spremnost na veliki rad i napore.

Takođe, imamo društveni konsensus oko integracije u EU i sva istraživanja javnog mišljenja pokazuju da je procenat podrške članstvu stabilan budući da u gotovo svim anketama skoro dvije trećine građana podržava put prema Uniji.

Sve to najbolje potvrđuju dosadašnja dostignuća i činjenica da je Crna Gora zemlja koja najbrže napreduje prema EU. Za samo šest godina smo otpočeli pregovarački proces što nije uspjelo niti jednoj zemlji nastaloj nakon kraja hladnog rata. Nakon skoro šest mjeseci od početka tog procesa smo uspjeli otvoriti i privremeno zatvoriti prvo poglavlje. Ove činjenice jednostavno ne ostavljaju mjesta spekulacijama da bilo ko ne radi na daljoj integraciji u EU.

Kako budu odmicali pregovori i pred Crnu Goru stavljani sve veći zahtjevi, da li se bojite jačanja euroskepticizma u crnogorskom društvo. Ili još više u zvaničnoj administraciji?

Kada je riječ o euroskepticizmu, bio on izazvan dubljim nepovjerenjem prema Uniji, najnovijim razvojima dešavanja u evrozoni ili zajedničkom tržištu ili stalnim uvećavanjem broja članica EU, na njega gledam kao na zasnovano i stručno razmišljanje koje ili oponira postojanju Evropske unije ili se ne slaže s pojedinim od njenih politika. U tom svjetlu je njegova uloga korisna za razvoj dijaloga i promišljanja o budućim koracima u procesu pristupanja.

Jačanja euroskepticizma se, takođe, niko ne treba pribojavati jer su koristi i prednosti učlanjenja u Uniju tolike da ne znam što bi uopšte bila ta kontrateža ili alternativa samom članstvu. I to je najvećem broju građana u Crnoj Gori zasigurno jasno, što vidimo u svim javnim anketama.

Očekujete li da će usvajanje ustavnih amnadmana, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, biti uslov za otvaranje poglavlja 23?

Ustavne promjene u dijelu jačanja nezavisnosti i depolitizacije pravosuđa su sastavni dio holističkog pristupa koji imamo u 23. poglavlju Pravosuđe i temeljna prava i stoga će i biti tretirani kroz akcioni plan reforme pravosuđa. Vjerujem u pozitivan ishod, bez obzira na različitost političkih stavova, a i prethodna iskustva su pokazala da politički faktori u ključnim momentima prepoznaju važnost dogovora oko nastavka integracije.

Koji će još uslovi biti stavljeni pred Crnu Goru za početak pregovora u tim oblastima?

Kada je riječ o 23. i 24. poglavlju, to će, svakako, biti izrada dva akciona plana, jednog za pravosuđe i temeljna prava i drugog za pravdu slobodu i bezbjednost. Njihova usmjerenost, jasnost i temeljitost, odnosno naš pristup su jedini uslov za otvaranje ova dva poglavlja.

Da li je Vlada počela da priprema akcione planove za ta dva poglavlja? Na koje oblasti se odnose, koliko će ih biti i ko će ih sprovoditi?

Radne grupe za 23. i 24. poglavlje su još nakon ljetne pauze počele izradu akcionih planova za ova dva poglavlja. Akcioni plan za 23. poglavlje će imati tri potplana za pravosuđe, borbu protiv korupcije i temeljna prava, dok će akcioni plan za 24. poglavlje imati 10 potplanova za oblast migracija, azila, vizne politike, vanjskih granica i šengenske politike, saradnje u pravosuđu i policijske saradnje, borbe protiv terorizma, saradnje u borbi protiv rasturanja narkotika, carinske saradnje i falsifikovanja eura.

Sprovođenje ovih akcionih planova će se odnositi najviše na izvršnu vlast, odnsono Vladu, ali će u velikoj mjeri biti uključeni Skupština, pravosuđe i civilni sektor. Akcione planove usvaja Vlada, a njihovo sprovođenje će pratiti EU.

Sve i da u skorijoj budućnosti uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom, da li će Crna Gora imati administrativne kapacitete da to sprovede u praksi? Posebno za poglavlja 23 i 24?

U mnogim oblastima je već jasno da daljeg usklađivanja ne može biti ako nijesmo stvorili ili ojačali postojeće kapacitete za već donijeto zakonodavstvo. Ovo je posebno očito u mnogim oblastima koje se prvi put tretiraju na nivou Crne Gore a ranije su bile na saveznim organima, kao što su npr. odbrana, patenti, intelektualno vlasništvo, ali i u novim politikama koje smo izgradili, recimo u tužilaštvu, policiji ili sudstvu.

Ovo posebno ističem jer se radi o uvezanom sistemu i EU od nas očekuje da idemo korak po korak kako bi sistem bio održiv, stabilan i temeljito postavljen. Način izbora sudija je, tako, proces koji gradimo već neko vrijeme i pažjlivo posmatramo njegov tok kako bi imao upravo ove elemente održivosti i stalnog poboljšanja.

Naučnici će tek koristiti fondove

Što je to u stvari Crna Gora ispregovorala u 25. poglavlju, koje se odnosi na nauku i istraživane?

EU ima veoma jasan cilj razvoja do 2020. u kojem ulaganje i unapređenje nauke i istraživanja čine okosnicu svakog daljeg razvoja. Crna Gora je kroz pregovore pokazala da je na ispravnom kursu, da sve više ulaže u nauku i istraživačke djelatnosti i da je izgradila sistem koji je jednak evropskom.

U skladu sa standardima EU, Crna Gora je tako projektovala da ulaganja u nauku dostignu nivo od 1,5 posto BDP do kraja ove decenije. Takođe, uskoro će krenuti dva vrlo značajna projekta; uspostavljanje prvog naučno-tehnološkog parka i prvog centra uspješnosti u Crnoj Gori.

Ti projekti će pospiješiti razvoj preduzetništva i pružiti istraživačima veće mogućnosti da kreiraju inovacije i pretvaraju ih u robe i usluge, što će uticati na nivo zapošljavanja i konkurentnost.

Kako to izgleda na konkretnom promjeru?

Konkretne koristi za društvo će, recimo, biti veće mogućnosti korišćenja sredstava iz evropskih fondova za nauku, intenzivnija međunarodna saradnja. Naučnik ili istraživač iz Kotora će, na primjer, imati mogućnost da svoje istraživanje obavlja u istraživačkim centrima i institutima u Malmeu ili Portu.

Bićemo u mogućnosti da koristimo bolje tehnologije i savremene laboratorije za razmjenu znanja i iskustava kroz zajedničke naučnoistraživačke projekte i da se bolje uključimo u istraživačke mreže što sve doprinosi kvalitetu na ovom polju.

Reforme nijesu samo zbog Brisela

Vladi se zamjera da ne pruža dovoljno konkretnih podataka o toku pregovora. Kako to komentarišete?

Vlada je spremna da informiše javnosti, ali i da bude partner u dijeljenju informacija i jačanju onih dijelova društva koji su spremni raditi na dodatnom komuniciranju procesa pristupanja.

U pripremi je akcioni plan strategije komuniciranja sa jasnim smjernicama, po pitanju ciljnih grupa, partnera, kao i formi i kanala komunikacije. Ovdje bih dodao da ovaj proces nije samo u rukama vlade. Potrebno je da se proaktivno uključe mediji i civilno društvo kako bismo imali punu sinergiju i učinak.

Sadašnjih 700 stručnjaka uključenih u proces pregovaranja treba da budu uvijek dostupni svima koji su zainteresovani i vjerujem da će to sve više biti slučaj. Jednako tako, nadam se i da će poznavanje i interes za sve specifičnije oblasti pregovoranja biti sve izraženije.

Da li je Vlada sprovela relevatno istraživanje o tome koliko građani razumiju taj proces? Koliko javnost razumije termine "mjerila", "skrining", "pravna tekovina", odnosno suštinu pregovora?

Vjerujem da građani razumiju da samo članstvo u EU nije jedini cilj procesa, kao i da reforme ne sprovodimo zbog zahtjeva iz Brisela, nego zbog sebe samih. Članstvo u EU i strogi uslovi pristupanja samo su mehanizam koji treba da omogući da sve etape puta pređemo kvalitetno i u interesu naših građana jer tako najbolje mijenjamo svoju zemlju.

Kada je riječ o jezičkim izrazima koji se koriste u evropskom žargonu, neminovno je da uđu u naš jezički korpus. Na nama u pregovaračkim sturkturama, ali i medijima je da ih približimo građanima i učinimo što razumljivijim.