Ako pobijedi, SNP bi uvela besplatne udžbenike

Ako dođu na vlast opozicione partije planiraju raskid sa dosadašnjom praksom nepromišljenih poteza, u DPS-u kažu da će nastaviti putem koji smatraju dobrim
202 pregleda 11 komentar(a)
Ažurirano: 12.10.2012. 15:37h

Besplatni udžbenici za osnovce, obrazovanje dostupno svima, obavezna praktična znanja i obezbijeđen pripravnički staž samo su neki od planova opozicionih partija ukoliko na izborima u nedjelju uspiju da osvoje vlast. I dok opozicija kritikuje sadašnje stanje u visokom obrazovanju i državnom univerzitetu, vladajuća koalicija smatra da su na dobrom putu.

Loše vođena upisna politika, slabi uslovi za rad na svim nivoima obrazovanja, loša primjena Bolonje, neopremljenost fakulteta, kao i nepotizam i korupcija samo su neki od problema sa kojim će se suočavati oni koji nakon 14. oktobra budu na vlasti u Crnoj Gori.

Prvih pet poteza koje bi u oblasti obrazovanja uradio Demokratski front su poboljšanje uslova na fakultetima, uvođenje programa od devet semestara nastave i semestra za diplomski, ali i češće ljetnje prakse i stručne ekskurzije.

DF za vraćanje prijemnih ispita

Jelisava Kalezić iz DF smatra da bi dobro bilo ponovo uvesti i obavezan prijemni ispit za državni univerzitet i podizanje kriterijuma za akreditaciju fakulteta i njihova doslednija primjena: "Crna Gora olako pustila svoj državni univerzitet niz vodu. A to je sada teško zaustaviti. Prije 30 godina, maksimalne grupe za predmet koji sam držala bile su po 15 studenata.

Sad su po 40, a fond časova i broj saradnika je prepolovljen. Takođe, postavljaju se nerazumni zahtjevi da se neko ne može birati u nastavničko zvanje ako nema minimalnu normu časova. To je kao da nekome priznajete stručnost prema visini ili težini i slično. Drugo je pitanje kako se nastavnik plaća na osnovu nepotpune norme".

Jedan od ključnih ciljeva SNP-a je obrazovanje dostupno svima. Oni bi, kako tvrde, izmjenom postojećih propisa obezbijedili besplatne udžbenike za prva četiri razreda osnovne škole iz budžeta države, dok bi za ostale razrede bile na teret lokalnih budžeta.

"Planiramo uvođenje posebnog nastavnog programa zdravstvenog vaspitanja i obrazovanja u osnovne škole koji bi, između ostalog, obuhvatao i seksualno vaspitanje, obrazovanje o polno prenosivim bolestima, o štetnosti alkoholizma i droga, kocke, nasilja u društvu i među mladima", ističe Nataša Vuković (SNP).

Ona najavljuje optimizaciju broja djece i vaspitača u vrtićima, kao i zakonsku normu da svako dijete ima prava da pohađa državni vrtić besplatno: “Izmjenom propisa o izboru direktora predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, omogućiti da se njihov izbor sprovodi bez uticaja resornog ministarstva, putem javnog konkursa".

PCG: Ići ćemo u susret privredi

Ako bude vlast, Pozitivna Crna Gora formiraće operativno–savjetodavna tijela za reformu obrazovanja kako bi uveli sistem kvaliteta, profesionalnosti i održivosti. Sekretar za obrazovanje i nauku Danilo Mrdak kazao je da bi uveli precizne baze podataka o materijalnim i prostornim uslovima u školskim objektima.

Pozitivna bi formirala operativno–savjetodavna tijela za reformu obrazovanja kako bi uveli sistem kvaliteta, profesionalnosti i održivosti

„Srednje škole treba da imaju fleksibilne nastavne programe, koji se prilagođavaju potrebama tržišta i valorizuju privredne potencijale lokalne sredine. U Podgorici je najizraženiji problem velikog broja učenika po odjeljenju u određenim osnovnim školama, što direktno utiče na kvalitet vaspitno-obrazovnog procesa. Isto je sa obdaništima“, ocijenio je Mrdak.

Ta partija bi preispitala funkcionalnost realizacije koncepta gimnazije i stručne mature i to da li se ona vrednuje adekvatno prilikom upisa na fakultete.

S druge strane, u DPS koaliciji ističu da je Crna Gora po primjeni Bolonje najbolja u regionu.

"Naš cilj je je društvo znanja, pa je, svakako, za svaku državu dobro da ima veći broj visokoobrazovanih građana. Dobra primjena propisa i mjera koje će unapredijeti kvalitet obrazovanja donijeće diplome konkurentne na tržištu Evrope", kazala je kandidatkinja na listi Mubera Kurpejović.

Ona je dodala da će naredni period posvetiti nastavku reforme obrazovanja koju sprovode posljednjih nekoliko godina, a posebno u oblasti stručnog usavršavanja nastavnog kadra, izgradnji novih objekata, posebno predškolskih, unapređenju uslova rada u školama, poboljšanju standarda prosvjetnih radnika...

Univerzitet je feud SDP-a

Hiperprodukcija pojedinih kadrova, kao što su pravnici i ekonomisti, jedan je od značajnih problema u Crnoj Gori, koji prati i slab kvalitet obrazovanja, smatra Kalezić. Ona ističe da već deceniju u Crnoj Gori ne postoji vrednovanje po stručnosti i kvalitetu za radno mjesto:

"Iz godine u godinu je sve više nekompetentnih, samo formalno, a ne i suštinski stručnih ljudi na mjestima gdje se donose odluke, utvrđuju politike i strategije. Sam Univerzitet CG praktično je feud manjeg koalicionog partnera vlasti. Većina mojih kolega, koji su članovi DPS, o ovome slično misle".

Ograničićemo broj pravnika i ekonomista

Iz SNP-a hiperprodukciju vide kao posljedicu pogrešeno vođene politike i to ne samo u obrazovanju.

"Dugoročno mora se raditi na promjeni svijesti mladih ljudi i njihovih roditelja o “vrijednosti” pojedinih zanimanja kroz učešće svih aktera društva, a naročito medija. Ključ svega je činjenica da se upisna politika mora uskladiti sa potrebama društva", kazala je Vuković.

Iz Pozitivne ističu da bi upisnu politiku zasnivali na principima znanja, realnih potreba društva i besplatnog školovanja za oblasti koje su od posebnog interesa za državu. Kurpejović međutim smatra da je najlakše reći da hiperprodukcija postoji i da je treba ograničiti upis na određene fakultete.

Kako je navela, zalagaće se za upisnu politiku koja će ograničiti broj suficitarnih zanimanja, ali i stimulativnim mjerama kod deficitarnih zanimanja kako bi mladi ljude nakon srednje stručne škole ostali u toj profesiji. Suficitarni na birou rada su najviše ekonomisti i pravnici.

"Ipak, ako pogledamo indikatore u izvještaju Europa 2020. u kojoj je u EU prosjek 40 odsto visokoškolaca, a kod nas 12 odsto, ne možemo reći da je zvanična statistika EU na strani ove teze", rekla je Kurpejović.

Galerija

Bonus video: