SVETOZAR JOVIĆEVIĆ:

Identitetske priče DPS-a zvuče istrošeno

Jovićević ocijenio da Demokratski front i Pozitivna Crna Gora imaju ozbiljne šanse da na izborima ugroze vladajući režim
53 pregleda 75 komentar(a)
Ažurirano: 22.09.2012. 19:35h

Demokratski front (DF) i Pozitivna Crna Gora mogli bi na oktobarskim izborima, uz relativno normalne uslove, ozbiljno da ugroze crnogorsku vlast, jer ne insistiraju na identitetskim podjelama koje su bile jedan od glavnih argumenata režima Mila Đukanovića, ocijenio je profesor Svetozar Jovićević.

On smatra da će izbori donijeti značajna pomjeranja na političkoj sceni ako opozicija uspije da animira nezadovoljne glasače vlasti i independiste.

Jovićević očekuje da politički savez na čijem je čelu Miodrag Lekić pokaže rezultate bolje od onih koje su prije četiri godine imale članice Fronta, navodeći da će se to vjerovatno desiti uglavnom na račun biračkog tijela SNP-a.

"Da li će Front uspjeti da animira snage koje su gravitirale prema DPS-u ili koje su suverenistički orijentisane, ostaje veliko pitanje. To zavisi od svijesti našeg nesrećnog Mašana, običnog čovjeka koji mora da prelomi da vlast treba mijenjati i to ne samo zato što imate visoko mišljenje o alternativi, nego da bi svojim glasom kaznili aktuelnu vlast i sve ono što ona čini", kazao je Jovićević u intervjuu “Vijestima”.

On nije iznenađen što na izbornoj listi vladajuće koalicije nema značajnijih promjena.

"Kod njih postoji osjećaj pritajenog straha od gubitka i posljedica koje mogu imati pojedinačno, ali i strah da bi pomjeranje tih kockica unutar njihovog bloka moglo izazvati trvenja i raspre. To je nešto što prati ovu vlast dugo. Tako je već formiran sloj profesionalizovanih političara vladajućeg establišmenta, a mene je uvijek bilo strah od ljudi koji u politici vide svoju profesiju, i nemaju alternativu. Ti su ljudi spremni na sve da bi održali svoje pozicije", kaže Jovićević.

  • Dosadašnji nastupi u vladajućoj koaliciji pokazali su da će kampanju bazirati na identitetskim pitanjima i pričama o ugroženoj državnosti Crne Gore. Koliko takva retorika može štetiti opoziciji?

Bilo je očekivano da će glavno oruđe vlasti protiv opozicije biti upravo isticanje zaštitničke uloge u odnosu na državu. Više se ne mogu pohvaliti ekonomskim, socijalnim, a još manje moralnim elementima, jer je odavno prevršena granica podnošljivosti. Ostale su im samo identitetske priče. To zvuči toliko istrošeno, i nadam se da im ovoga puta neće u tolikoj mjeri uspjeti.

  • Ali, podgrijavanje podjela do sada se pokazalo kao najbolja karta u predizbornoj kampanji?

Nije tako davno bilo kada je formirana Narodna sloga između Narodne stranke i Liberalnog saveza. I tada su mnogi ljudi teško prihvatili taj savez. Iako je Kilibarda tada bio glavni nosilac velikosrpskog mača, mnogi suverenisti i danas s pravom smatraju Narodnu slogu uspješnim političkim potezom, jer je njome oduzeto glavno oružje DPS-u.

Te priče o nepremostivoj podijeljenosti Narodna sloga je uspješno dovela u pitanje i čudi me da je danas, kada su okolnosti bitno drugačije, neko spremniji po svaku cijenu da glasa za vlast nego za bilo koga iz opozicije.

  • Zašto nije došlo do formiranja širokog opozicionog saveza?

Mislim da su tome pomogli raniji neuspjesi, posebno onaj sa formiranjem “Bolje Crne Gore”. Oslabili su motivi za zajednički nastup, a vjerovatno su ojačale i lične netrpeljivosti i surevnjivosti...

Moguće je da je nekima dozlogrdio dugotrajni opozicioni status i samo ulazak u vlast vide kao mogućnost mijenjanja sistema. Ne isključujem da je takvo uvjerenje i u jednom dijelu SNP bilo smetnja mogućem objedinjavanju opozicije.

  • Da li mislite bi taj dio SNP-a mogao da povuče Milićevu stranku ka vladajućoj koaliciji?

Takvih intencija ima u SNP-u, ali vjerujem da je većinsko mišljenje opoziciono i da će u vlast ući samo ako bi došlo do potpunog loma unutar te stranke.

Ukoliko iz toga SNP izađe jako oslabljen, ne bi bilo neočekivano da dio SNP-a svoj spas traži upravo u nekoj vrsti dila sa vlašću. To je moguće, ali ne kažem da će se i desiti.

  • Pozitivna Crna Gora je najavila da će pokušati da privuče nezadovoljne glasače vlasti, a na takav scenario upozorio je i Đukanović?Kolike su njihove šanse da uđu u biračko tijelo koje opozicija do sada nije uspjela da animira?

Pozitivna me dosta podsjeća na izvorno djelovanje Grupe za promjene i, kao i mi nekada, pokazuju želju da uđu među birače DPS-a.

Mislim da imaju velike šanse da to urade i moram reći da svaki glas koji uspiju oduzeti od vladajuće koalicije vrijedi dvostruko više.

Ovo što je opozicija do sada činila je samo presipanje iz šupljeg u prazno i preraspodjela unutar manjinskog biračkog tijela. Prave smjene vlasti nema dok se ne uđe u njihovo biračko tijelo.

  • Lideru Pozitivne Darku Pajoviću se prigovara na nedostatku harizme i političkog iskustva. Koliko mu to može smetati u kampanji i uticati na rezultat izbora?

Mislim da ljudima u toj stranci ide u prilog što nijesu politički potrošeni.

Oni šalju jasne poruke, nemaju repove i mislim da nam harizme nijesu važne za prelazak u mirnije političke vode. Potrebniji su nam ljudi bez velike harizme i onog potencijala da postanu eventualno novi gospodari.

Lekić i Pajović su upravo političari koji komuniciraju bez ostrašćenosti i omalovažavanja protivnika, uspješni su u svojim profesijama i očigledno nemaju ambicije velikih narodnih tribuna.

Naježili se kad je Lekić rekao da ovo nije srpsko, nego crnogorsko more

  • Lekić je u vrijeme dok je bio šef diplomatije slovio za jedinog Crnogorca u Vladi, iako ga nekadašnje kolege danas optužuju da radi protiv države. Koliko je istine u tim navodima, s obzirom na to da ste dugo sarađivali sa Lekićem?

Sjećam se uzbuđenja koje je ranih 90-ih izazvala njegova izjava da ovo nije srpsko, nego crnogorsko more. To je izazvalo naježenost i u Podgorici i Beogradu, jer za takve izjave je onda trebalo i smjelosti i hrabrosti. Mnogo puta mi se žalio da nema podršku u Vladi i da ostaje usamljen, naročito kada je u pitanju odbrana nekih crnogorskih interesa.

Neposredni povod njegovog odlaska iz Vlade bila je rasprava oko krivičnog zakona, koji je, a i još toga, tadašnji ministar pravde a današnji šef države(Filip Vujanović) htio da prenese u ingerenciju Beogradu. Kada je zbog protivljenja u Vladi bio prosto ućutkan, rekao mi je tokom jednog susreta da mu u toj Vladi nema mjesta, i da tamo više neće ostati. S obzirom na to da je svima smetao zbog jasne crnogorske orijentacije, ranije mu je već bilo ponuđeno privlačno ambasadorsko mjesto u Rimu.

  • Upravo zbog imenovanja ambasadora u Rimu, DPS ga danas optužuje da je sredinom 90-tih bio Miloševićev diplomata?

Znam da je tokom ambasadorskog mandata u Rimu bio u odličnim odnosima sa Đukanovićem, sve dok u Italiji nije počelo da se priča o masovnom švercu cigareta i boravku italijanskih mafijaša u Crnoj Gori. Zbog toga je Lekić pokazivao nezadovoljstvo, i vjerovatno DPS-u sada smeta ta faza u odnosima.

Iako se nijesmo uvijek i u svemu slagali, ne bi mi palo na pamet da dovodim u sumnju njegov odnos prema Crnoj Gori, a još manje da ga proglašavam velikosrpskim ambasadorom. Mudrije bi bilo da se zapitaju zašto su i Lekić i „neostvareni i promašeni suverenistički orjentisani intelektualc” i danas najoštriji oponenti aktuelne vlasti.

Manjinama sad treba pravno uređena država

  • Na oktobarskim izborima prvi put će učestvovati manjinske liste. Koliko će to uticati na pregrupisavanja između vlasti i opozicije?

Moguće je da opozicija ostvari značajan rezultat i da u tom slučaju partije manjinskih naroda dođu u poziciju da budu presudni faktor. Iako su manjine odigrale istorijsku ulogu u sticanju nezavisnosti, nije mi jasno zašto danas podržavaju vlast. Kao da su zaboravili maltretiranja Bošnjaka/Muslimana na sjeveru i ono što se dešavalo u “Orlovom letu”. Stekao sam utisak da smatraju da će svoja nesporna prava ostvariti samo saradnjom sa vlašću.

  • Kako bi trebalo da se ponašaju?

Iako ja niti mogu niti hoću da im budem savjetnik, trebalo bi da znaju da manjinska prava mogu mnogo uspješnije ostvarivati u jednoj pravno uređenoj državi. Čini mi se da primarni cilj treba da im bude borba za takvu državu, a ne da prave nekakve kompromise od danas do sjutra, radi neke opštine ili nekog barjačića.

Dobro bi bilo da shvate da njihova uloga nije završena time što su na referendumu stvarno pokazali privrženost ovoj državi, jer će biti potrebno da pokažu i privrženost građanskoj državi, u kojoj će svoja prava mnogo lakše ostvarivati. Ako ponovo budu spremni da prave kompromise i spasavaju vlast, onda će upravo najviše štetiti onome što su podržali na referendumu.

Galerija

Preporučujemo za Vas