ŠTA DALJE?

Vlada crta mapu sa koje nema skretanja

Prvi i najteži zadatak buduće izvršne vlasti u pregovorima sa EU biće da napravi plan za borbu protiv korupcije i kriminala
50 pregleda 11 komentar(a)
Ažurirano: 02.09.2012. 16:58h

Po svemu sudeći, pregovori o priključenju Evropskoj uniji za Crnu Goru biće mnogo stroži, nego što je bio slučaj sa bilo kojom zemljom koja je prolazila kroz taj proces.

Crna Gora će proći teži put od Hrvatske, ali i neuporedivo teži od zemalja koje su ranije pristupile EU.

Skrining za poglavlja 23 i 24 je već u toku i on predstavlja preispitivanje svakog detalja, koji obavljaju zajednički crnogorski i briselski eksperti.

Obična evropska država

EK će na jesen sastaviti izvještaj o skriningu, koji za cilj ima da pokaže koliko je Crna Gora udaljena od evropske prakse u tačno pobrojanim elementima, od nezavisnosti i profesionalnosti sudija, preko uvažavanja i zaštite slobode medija, do borbe protiv korupcije, broja sudova i borbe protiv organizovanog kriminala.

Cilj je, prema riječima sagovornika iz EK, da Crna Gora u elementima koja pokrivaju poglavlja 23 i 24 postane najobičnija, bolja evropska država, da društvo shvata visoke standarde pravosuđa kao samorazumljive i da to bude nešto što će da očekuje i traži od svojih političara i državnih činovnika.

Ako Savjet ocijeni da je izvještaj komesara za proširenje Štefana Filea pozitivan, a očekuje se da hoće, Crna Gora će dobiti zeleno svjetlo. U tom trenutku stupa na snagu najznačajnija novost u pregovoračkom procesu Crne Gore, a to  je uvođenje prelaznih mjerila za poglavlja koja pokrivaju pravosuđe i ljudska prava i unutrašnje poslove.

Sve članice EU naložiće EK da sastavi prelazne benčmarke i to će biti cilj koji će Podgorica “loviti” narednih nekoliko godina, a taj period zavisi od političke volje u zemlji i sposobnosti državne administracije da ih sprovede.

U momentu kad će EU dati popis tih prelaznih mjerila, u Crnoj Gori će početi da se sastavlja akcioni plan za njihovo ostvaranje.

Kojim putem do pola staze

Taj akcioni plan je sam po sebi težak, jer mora da ima dvostruki karakter. Mora da bude veoma ozbiljan, da pokaže ambciju države, viziju o tome kakvo se društvo želi.

Istovremeno, dok pokazuje viziju, on mora biti i realan, a ne samo svojevoljno nabacivanje fraza. Tražiće se da Crna Gora pokaže da li može procijeniti svoje snage, koliko smije obećati, da bi isto bilo realizovano.

Akcioni plan mora biti što je moguće više detaljan, Crna Gora određuje brzinu, odnosno kalendar reformi

Akcioni plan mora biti što je moguće više detaljan, Crna Gora određuje brzinu, odnosno kalendar reformi. Planiranje kalendara, po etapama, mora da bude realno, ali ne smije podbaciti u ambiciji.

Razlog je tome što će taj akcioni plan biti predočen Savjet, u kojem su zemlje više ili manje sklone proširenju na Balkan, te više ili manje iritirane onim zemljama koje su postale članice i nisu se pripremile. Ako plan bude mlak i mlitav, Crna Gora neće proći, a ako bude pun velikih riječi i obećanja, ali nerealan, Podgorica će biti propuštena, ali nakon toga zaustavljena na svakom prelako datom obećanju.

“U planu koji će voditi do prelaznih rješenja, koji su fiksirani na, otprilike, polovinu puta do članstva, morate biti iskreni, morate znati prepoznati i opisati svoje nedostatke. Izbjegavanje istine se ne isplati”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Vrlo važna je u i lista rezultata koja će se naći u dokumentu, a specijalan naglasak treba da bude stavljen na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Na pitanje “Vijesti” da li će se tražiti hapšenja i osude  visokih funkcionera, kao što je bio slučaj sa bivšim premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom da bi se pokazala vjerodostojnost i strast za reforme, sagovornik ističe:

“Ono što mi trebamo je da sve bude vjerodostojno i ozbiljno. Ne trebaju nam ni posebna imena, ni poseban broj. Besmisleno je o tome govoriti. Ono što mi trebamo, ali to je prvenstveno nešto što trebaju građani Crne Gore, jest da proces istrage pojedinog slučaja, zatim proces podizanja optužnice, suđenja, bude maksimalno profesionalan, odgovoran, kako dolikuje jednom društvu koje drži do sebe. Kad dođe do osude, ona treba biti odgovrajuća počinjenom djelu, a nakon ozbiljnih, nezavisnih, stručnih radnji u policiji i tužilaštvu. Na kraju, kad se presuda donese, ona mora da bude i sprovedena”, zaključio je sagovornik.

Početak je najvažniji

U EK imaju povjerenja da Crna Gora to može, kaže sagovornik.

“Komisija, ističe, može da pomogne ekspertskim savjetom, ali u principu, to mora biti vaš posao, koji mora da se završi visokokvalitetnim dokumentom, koji Savjet neće biti u stanju da odbije”, rekli su “Vijestima” diplomate koji su stručni za Crnu Goru.

Tako stoji stvar sa dva centralna poglavlja, a kad se realizuju ti uslovi, EU će dati novi paket, za zatvaranje, koje će se "loviti" do kraja pregovora. Hrvatski diplomata koji poznaje prilike u Crnoj Gori rekao je:

“Ako Crna Gora obavi tu prvu polovinu, njena politička pozicija u lovu na članstvo biće mnogo jača. Kad neka zemlja pokazuje stvaran napredak, oni koji je žele zaustaviti imaju manju snagu”.

Šta sa ostalim poglavljima

Ostala poglavlja biće zatvarana u zavisnosti od toga kako su spremne i EK i Crna Gora.

“Ali mnogo više Crna Gora”, kazali su evropski sagovornici. Navode da je osnovno pitanje kapaciteta i koliki broj ljudi može angažovati Crna Gora.

“Najprije se planira otvaranje skrininga za poglavlja Obrazovanje i kultura, Nauka i istraživanje, kao i Javne nabavke. Legislativa koju su prihvatile sve članice i koja važi na cijeloj teritoriji EU, nije posebno velika za ova dva poglavlja za zemlje nastale iz bivše Jugoslavije i može se očekivati brzi završetak skrininga i brzo otvaranje i zatvaranje tih poglavlja”, navode sagovornici.

Mnogo tvrđi orah su Javne nabavke. Na pitanje da li se i to pitanje otvara rano, jer je i u njemu otvorena mogućnost za korupciju, odgovoreno je da ne, jer je prvenstveno i isključivo riječ o tehničkoj pripremi. Da se završi cjelokupni proces skrininga za sva poglavlja, treba računati godinu dana. Ali, File je poručio da se osim Pravosuđa i temeljnih ljudskih prava i Unutrašnjih poslova, otvaranje i nekih drugih poglavlja očekuje sljedeće, 2103. godine.

Ova Fileova izjava je razlog za optimizam, jer to znači, da bi uprkos krizi u ovo doba naredne godine, ili koju sedmicu poslije, Crna Gora mogla da ima otvorenih punih pet poglavlja, od čega dva centralna, koja vuku sve ostale, dva lagana, a jedno stručno, sektorsko i teško. Ali, napominju naši sagovornici, “baš sve zavisi od nivoa spremnosti u Crnoj Gori”.

“U narednih godinu dana, dok se čeka rezultat skriniga za sva poglavlja, Crna Gora ipak ima dosta posla, kažu stručni evropski diplomate”, zaključuju diplomate.

Preporučujemo za Vas