"Poljoprivredni kombinati u državnom vlasništvu moraju biti nosioci poljoprivredne proizvodnje. Isključivi razlozi njihovog nestajanja su nebriga države, veliki i nekontrolisani uvoz", ocjenio je generalni sekretar Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić.
On je na konferenciji za novinare rekao da su poljoprivredni kombinati nestali zbog pogrešne procjene donosioca odluka da će segmentacija poljoprivredih kombinata doprinijeti efikasnijem korišćenju poljoprivrednih resursa, boljoj produktivnosti, razvoju ruralnih sredina i smanjenju regionalne neujednačenosti.
"Razvoj poljoprivrede vidimo u formiranju najmanje dva dobro organizovana, stručno i profesionalno vođena kombinata. Jedan bi bio lociran u centralnom dijelu, sa prioritetno ratarskom proizvodnjom i drugi u sjevernoj regiji, sa prioritetom u proizvodnji i preradi stočarskih proizvoda. Novac, obradive površine, pašnjake i ostale resurse trebalo bi obezbijediti kroz javno-privatno partnerstvo, uz punu podršku i saradnju lokalnih zajednica", kazao je Bojanić.
"Ako je nama nivo poljoprivredne proizvodnje došao na 10 odsto potreba u Crnoj Gori onda su jasni i vidljivi rezultati vođenja ovakve politike"
Individualni prozvođači bi, kako je objasnio, kroz kooperantsku mrežu našli sigurniji vid poslovanja, a sve subvencije, otkup, neophodna stručna i tehnološka pomoć, kao i pitanje osiguranja imovine, zasada i stočnog fonda bi se organizovali preko kombinata.
On smatra da bi to trebala biti akcionarska društva, a u početnoj fazi većinski vlasnici bi bili država ili lokalne samouprave. Kasnije bi se putem dokapitalizacije, obezbjeđivala sredstava za proširenje i modernizaciju prerađivačkih kapaciteta i uvodili novi vlasnici.
Bojanić je rekao da bi novac trebala da obezbjedi država i opštine kao i fondovi Evropske unije koji će biti dostupni u procesu integracija.
"Procjena je da bi za jedan projekat bilo dovoljno 20 miliona eura, što je na nivou godišnjeg agrobudžeta i ne predstavlja nepremostivi problem u finansiranju. Obradiva zemljišta i pašnjaci obezbijedili bi se kroz učešće u vlasništvu države i opština i eventualno privatnih vlasnika", objasnio je on.
Kao hitne mjere koje treba preduzeti kako bi se popravilo loše stanje u poljoprivredi Bojanić je istakao jačanje konkuretnosti modernizacijom proizvodnje i ukrupnjavanjem posjeda, podizanje nivo znanja i informisanosti proizvođača o novim tehnologijama, supstituisanje uvoza poljoprivrednih i stočarskih proizvoda kroz aktivnu ulogu države u rješenju tog problema, uvažavanje koncepta održivog razvoja, povećanje obima poljoprivredne proizvodnje...
O aktuelnom ministru poljoprivrede Tarzanu Miloševiću i njegovom prethodniku Milutinu Simoviću, Bojanić je rekao da najbolje govore njihovi rezultati
"Dosadašnja državna politika je deklarativno prepoznavala značaj poljoprivrede, ali je činila veoma malo da ona bude stub stabilnosti ekonomskog i privrednog sistema Crne Gore", ocjenio je on i dodao da je neophodno unaprijediti proizvodnju na sjeveru države.
Rekao i je i da se slaže sa predlogom Unije poslodavaca da agrobudžet treba povećati za 50 odsto, odnosnio da umjesto sadašnjih 20 miliona bude najmanje 30 miliona eura.
Među glavnim problemima domaće poljoprivrede Bojanić je istakao ekstenzivnu proizvodnju na malim parcelama, slabo sprovođenje agrotehničkih mjera, nedostatak i nedovoljnu obučenost radne snage i prerađivačkih kapaciteta, nelojalnu konkurenciju kao i nizak nivo državnih subvencija.
O aktuelnom ministru poljoprivrede Tarzanu Miloševiću i njegovom prethodniku Milutinu Simoviću, Bojanić je rekao da najbolje govore njihovi rezultati.
"Ako je nama nivo poljoprivredne proizvodnje došao na 10 odsto potreba u Crnoj Gori onda su jasni i vidljivi rezultati vođenja ovakve politike", zaključio je on.
Bonus video:
