BUGARSKA I RUMUNIJA

Ušli u Evropsku uniju, pa nastavili po starom

Pred ulazak u EU situacija u Bugarskoj se dosta poboljšala, a onda kao da su sve zaboravili i opet počeli da rade po starom, tvrdi Vujović
82 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 01.07.2012. 20:10h

Da ulaskom u evropsku zajednicu ne nestaju problemi balkanskih zemalja pokazuje primjer Bugarske koja se i poslije pet godina članstva u EU bori sa problemom korupcije i organizovanog kriminala. Zbog toga će Bugarskoj biti potrebne godine kako bi zadovoljila evropske standarde i stala "rame uz rame" sa državama zapadne Evrope.

Bivši predsjednik Bugarske Željo Želev priznaje da su u njegovoj zemlji kriminal i korupcija još uvijek glavni problem, iako je 2007. godine postala članica EU.

"Trebaće nam još mnogo rada da dostignemo nivo ostalih zemalja članica", tvrdi Želev.

Bivši disident i prvi demokratski izabran predsjednik Bugarske smatra da u toku razvoja i rješavanja gorućih problema, njegovoj zemlji dodatno otežava aktuelna kriza u Evropi i svijetu. "Nakon učešća u evropskim tijelima, u toku su napori najmlađe članice EU da postane potpisnica Šengenskog ugovora".

Prema jednom od istraživanja, objavljenom prošle godine, oko 10 odsto Bugara je priznalo da je potkupljivalo administraciju, a 27 odsto anketiranih je izjavilo da su bili pod pritiskom administrativnih radnika od kojih je polovina iz glavnog grada Bugarske. Istraživanje je pokazalo i da korupcija u velikoj mjeri prolazi nekažnjeno, naročito u visokim krugovima vlasti.

Napretkom Bugarske i Rumunije u EU nije zadovoljan ni generalni sekretar Medijske organizacije jugoistočne Evrope (SEEMO) Oliver Vujović, koji smatra da su u Bugarskoj nakon ulaska opet počeli da rade po starom.

"Napredovalo se u nekim zakonskim rješenjima, ali ipak treba još dosta toga da se uradi. Generalno trebalo bi da obje države efikasnije grade puteve i da se bore protiv korupcije. Međutim, tu su i Rumunija i Bugarska dosta spore", kaže Vujović.

Prvi čovjek organizacije koja se bavi medijskim slobodama u Bugarskoj prepoznaje spregu politike, vlasti i privrede zbog čega često ispaštaju mediji.

"Često novinari doživljavaju prijetnje kada istražuju nelegalnosti, uz to je jak pritisak politike na medije", objašnjava on.

Na pitanje "Vijesti" da li građani Bugarske osjećaju boljitak od članstva u EU, Vujović kaže da oni profitiraju navodeći da je komunikacija među državama jednostavnija zahvaljujući jednoj valuti i nestajanju granica. ”Da ne govorimo o drugim prednostima građana unutar EU - da se vrše pozitivne promjene u zakonima, jednostavno se seli kapital iz jedne države u drugu, ekonomska razmjena između država jača".

Komentarišući odluku EU da počne pristupne pregovore sa Crnom Gorom, Vujović je kazao da i neke države koje su već postale članice EU ni danas ne ispunjavaju sve evropske standarde. Kao primjer navodi državnu kontrolu medija u Mađarskoj i Italiji, krivično kažnjavanje novinara u mnogim EU zemljama, nepoštovanje prava manjina, ali i nedostatak transparentnosti u plaćanjima.

On smatra da kvalifikacije da je Crna Gora "mafijaška država, vlast mora primati manje emotivno, a više racionalno

"Osnovno pitanje je da li je EU sposobna u ovom momentu da primi dodatne članove. Mislim da Unija ima dovoljno sopstvenih ekonomskih problema i da nije u stanju da finansijski izdrži proširenje", ističe Vujović.

On smatra da kvalifikacije da je Crna Gora "mafijaška država, vlast mora primati manje emotivno, a više racionalno.

"Nebitno kako neko opisuje nešto, bitno je vidjeti šta je time autor htio da kaže. Ne treba cjepidlačiti oko termina već se baciti na suštinu", kaže Vujović uz napomenu da Crna Gora mora ispraviti greške iz prošlosti, ispitati sumnjive privatizacije i novčane tokove.

Nema podataka o ubistvima

Prema podacima koje su "Vijestima" saopštene iz ambasade Bugarske u Podgorici, trenutna stopa nezaposlenosti u ovoj članici EU iznosi 10, 9 odsto, a portal Balkans.com navodi da se na birou za zapošljavanje trenutno nalazi preko 360 hiljada Bugara.

U Crnoj Gori trenutno ne radi 12,9 odsto građana, pa je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje trenutno 29.937. Pri tome je broj stanovnika Bugarske skoro 12 puta veći nego u Crnoj Gori, što pokazuju podaci sa popisa iz 2011. godine.

Koji je broj riješenih, odnosno neriješenih ubistava, a koliki stepen medijske slobode od kad je Bugarske postala članica EU, iz ambasade Bugarske nije saopšteno uz objašnjenje da bi dostavljanjem tih podataka iz Bugarske trajalo više od dva mjeseca.

Za razvoj su važni i putevi

Vujović smatra da reforme u Bugarskoj i Rumuniji nijesu spore zbog nedostatka novca, već što se on racionalno ne koristi. Koliko su važni dobri putevi, smatra on, svjedoči primjer Njemačke koja se nikada ne bi toliko razvijala da nije imala dobar sistem autoputeva.

"Uvijek navodim kao primjer Hrvatsku, koja još nije članica EU, ali je dobar primjer kako treba graditi puteve.

Možda je za neke u Hrvatskoj to bila skupa investicija i možda se taj put tokom godine ne koristi dovoljno, ali to je baza za razvoj države", smatra Vujović.

Galerija