Vujanović drži ključ

Neizvjesno istovremeno održavanje parlamentarnih i predsjedničih izbora

U vladajućoj koaliciji više se ne dovodi u pitanje da će parlamentarni izbori biti održani posljednjih dana septembra ili početkom oktobra
12 komentar(a)
Filip Vujanović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Filip Vujanović, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 30.06.2012. 16:59h

Od šefa države i potpredsjednika DPS-a Filipa Vujanovića isključivo zavisi da li će prijevremeni parlamentarni i predsjednički izbori biti održani istovremeno, početkom jeseni.

Izvor "Vijesti" iz vrha DPS-a je rekao da odluka nije donijeta i da "ima otpora" da se istovremeno održe predsjednički i parlamentarni izbori.

U vladajućoj koaliciji više se ne dovodi u pitanje da će parlamentarni izbori biti održani posljednjih dana septembra ili početkom oktobra, ali je nepoznanica da li će i predsjednički izbori biti održani tada ili na proljeće sljedeće godine, u redovnom terminu.

Za održavanje parlamentarnih izbora neophodno je da postoji politička volja vladajuće većine i da Skupština sebi skrati mandat. Parlament to može uraditi na predlog predsjednika države, Vlade ili 25 poslanika, nakon čega je na šefu države da odredi datum održavanja izbora u roku od 60 do 100 dana od njihovog raspisivanja.

Tadić kao primjer

Na drugoj strani, da li će biti održani prijevremeni ili redovni predsjednički izbori prema Ustavu i zakonu zavisi samo od Vujanovića i od njegovih ambicija.

Vujanoviću petogodišnji mandat ističe 23. maja sljedeće godine, jer je tog datuma, prije pet godina, položio zakletvu pred poslanicima u Skupštini nakon što je 6. aprila pobijedio u prvom krugu izbora.

Vujanović je ranije kazao da je logično da se održe parlamentarni izbori nakon što Crna Gora otvori pregovore sa EU kako bi nova Vlada u punom kapacitetu ušla u pregovarački proces. Sličan stav u javnosti iznosile su i njegove stranačke kolege.

Na drugoj strani, Vujanović još nije rekao da li će se kandidovati na predsjedničkim izborima, ali da ima svoje pravno tumačenje o tome da li ima pravo na treći mandat. Ipak, još ga nije javno saopštio. Iz toga se može zaključiti da Vujanović ima ambicije da uđe u trku za treći mandat koji mu osporava SDP i dio pravnika jer po Ustavu Crne Gore, predsjednik ima pravo na dva mandata.

Međutim, otvoreno je pitanje da li se Vujanoviću računa prvi mandat, s obzirom na to da je prvi put izabran za predsjednika u maju 2003. godine, kada je Crna Gora bila u zajedničkoj državi sa Srbijom. To nije uzeto u obzir u Srbiji gdje se Tadić po treći put kandidovao na predsjedničkim izborima početkom maja ove godine. Tadić je prvi mandat predsjednika Srbije počeo polovinom 2004. godine. Vujanović se upravo može pozvati na taj primjer, iako ima određenih razlika u pravnim i ustavnim sistemima dviju država.

Konačno mišljenje o ovom pitanju bilo bi na Ustavnom sudu koji može da reaguje samo u slučaju da neko podnese inicijativu ako Vujanović prijavi učešće u izbornoj trci.

Aduti u rukama šefa države

Ono što ne treba zanemariti je i činjenica da bi Vujanović imao adut u rukama jer bi, nakon parlamentarnih izbora, bilo na njemu da predloži mandatara za sastav nove Vlade.

Prema Ustavu, izbore za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skupštine, najkasnije 120 dana prije isteka mandata predsjednika i oni se moraju održati u roku od 60 do 90 dana od dana raspisivanje.

To praktično znači da šef parlamenta Ranko Krivokapić ne bi mogao raspisati predsjedničke izbore prije polovine januara, ako Vujanović sam ne bi odlučio da ranije podnese ostavku. Teoretski, Vujanović ne bi morao da preda ključeve predsjedničke rezidencije novom predsjedniku najmanje mjesec nakon pobjede, ako bi njegov nasljednik bio iz redova opozicije ili DPS-a.

Izvor iz DPS-a "Vijestima" je rekao da su svjesni da će biti kritikovani, ako se u različitim terminima održe izbori zbog neracionalnog trošenja novca poreskih obveznika, te da će biti opaski tipa da je DPS-u na prvom mjestu unutarstrančka kombinatorika vrha partije.

Za DPS nije skupo

Međutim, taj izvor tvrdi da su u DPS-u stava da izbore treba održati u ranu jesen i da bi, ako bi se čekao kraj mandata postojećeg saziva parlamenta, izbori morali održati do polovine marta.

On je podsjetio da se na nekoliko birališta krajem februara 2003. godine, kada su održani predsjednički izbori, nije moglo glasati zbog snijega. Ta birališta kasnije nijesu ni otvarana jer bi i pri izlaznosti od 100 odsto na tim mjestima, predsjednički izbori morali biti ponovljeni pošto je procenat ukupne izlaznosti na nivou Crne Gore bio ispod 50 odsto. To je bio minimum da bi, prema tadašnjem zakonu, oni bili validni.

Isti izvor je kazao i da troškovi za odvojeno održavanje parlamentarnih i predsjedničkih izvorna nijesu toliko veliki koliko se može učiniti na prvi pogled.

Bez obzira na to da li izbori bili zajedno ili ne, kako je kazao, sve stranke i predsjednički kandidati bi uzeli novac za kampanju iz državne kase, a odvojeno se moraju štampati glasački listići za oboje izbora.

Prema njemu, u slučaju da se izbori održe u različitim terminima, troškovi bi bili veći za dio tehničke organizacije izbora, kao što su dnevnice članovima biračkih odbora, sprejovi... Za tehničku organizaciju parlamentarnih izbora 2009. godine utrošeno je 1,285 miliona eura, pri čemu to uključuje i štampanje listića, dok su stranke za kampanju iz budžeta dobile oko 1,5 miliona eura.

Drugi izvor je rekao da će svaka vlast u Evropi potrošiti milion eura više kako bi osvojila novi mandat.

Preporučujemo za Vas