Vlada Crne Gore uplatila je milion eura na račun Crnogorsko-američke fondacije za gradnju Crnogorske kuće u Njujorku i stavila do znanja dijaspori da nije zaboravila pompezna obećanja od prošle godine.
Trećom i najvećom dosadašnjom uplatom Vlada privodi kraju prvi dio obaveza prema projektu o kome se dosta pričalo pred kamerama i uz šampanjac, ali koji za nepune dvije godine nije daleko odmakao.
Nedavno je rebalansom budžeta odlučeno da za Crnogorsku kuću država donira 1,2 miliona, umjesto ranije planiranih 2 miliona. Vlada je novac uplatila u lošem trenutku kada je euro posrnuo na 1,24 dolara, što je najmanja vrijednost u protekle dvije godine.
Crnogorska kuća trebalo bi da bude prostor za predstavljanje Crne Gore na Menhetnu, ključnoj tački globalne političke i ekonomske scene. Planirano je da se u jednoj zgradi objedine Generalni konzulat Crne Gore u Njujorku i Misija pri Ujedinjenim nacijama, kojima Vlada trenutno plaća prostor za rad.
Kada se odabere lokacija Crnogorske kuće u kojoj bi trebalo da bude i kulturni centar, Fondacija planira da podigne kredit. Iznos nije preciziran, ali rata ne bi smjela biti veća od dvadesetak hiljada dolara mjesečno. Taj kredit bi vraćala Vlada, umjesto da plaća mjesečnu kiriju svojim predstavništvima u Njujorku.
Po isteku kreditnih obaveza, država Crna Gora bi trebalo da ostane vlasnik prostora na prestižnoj lokaciji. Fondacija koja podiže kredit i kupuje prostor osnovana je kao NVO, pa je izuzeta od dijela poreza što značajno obara cijenu projekta.
Ranije je objavljeno da bi projekat Crnogorska kuća trebalo da košta najmanje 6 miliona dolara.
Predsjednik Fondacije, biznismen Refik Radončić kaže za „Vijesti“ da je rano govoriti o rokovima i veličini kredita.
„Trenutno smo u fazi traženja prave lokacije. Moramo naći prostor koji odgovara namjeni. Kada pronađemo prostor, njegova adaptacija će ići brzo jer potpuno vjerujem da će svojim znanjem i zanatskim radom mnogi iseljenici volonterski pomoći, kao što su već novčano pomogli“, rekao je Radončić, građevinar i suvlasnik nujorškog hotela „Gotam“.
Prostor za Crnogorsku kuću traži se u Midltaunu, dijelu Menhetna u kome se nalazi većina diplomatskih predstavništava. Elitna zona koja se prostire od 59. do 14. ulice nema ujednačenu cijenu kvadratnog metra nego se prostor cijeni u odnosu na to koliko je dozvoljeno graditi.
Fondacija je nedavno bacila oko na dvospratni kutak bivšeg jugoslovenskog kulturnog centra na 49. ulici i Trećoj aveniji ali, kako „Vijesti“ saznaju, taj prostor je u međuvremenu prodat nekom drugom.
Fondacija je osnovana u oktobru 2010. godine, a Vlada je početkom 2011. godine zvanično podržala podizanje Crnogorske kuće. Na veb sajtu projekta, u rubrici „aktuelno“, stoji prošlogodišnji datum i izvještaj sa donatorske konferencije u Njujorku na kojoj je govorio premijer Igor Lukšić.
Tada je donaciju od 10.000 eura obećao biznismen Duško Knežević, ali, kako piše iseljenički magazin Fokus, novac još nije uplatio. Od 30 do 150.000 dolara pomoći obećala je umjetnica Marina Abramović, ali ni njenog imena još nema na spisku donatora.
Glavni grad Podgorica uplatio je 39.200 dolara što je najveća pojedinačna donacija nakon Vladine.
Prema zvaničnim podacima sa sajta Fondacije, iseljenici su do sada sakupili preko 200.000 dolara.
Prostor kulturnog centra koji je planiran u sklopu Crnogorske kuće imaće status zadužbine dijaspore Crnoj Gori i biće u trajnom korišćenju crnogorske dijaspore u SAD.
Za sve „narode i narodnosti“
Osim jačanja veza iseljenika sa Crnom Gorom, Crnogorska kuća bi trebalo da bude biznis centar, odnosno Crnogorsko- američka privredna komora. Pokretači projekta ističu da je slična ideja stara skoro 100 godina i datira još iz vremena prvog amabasadora Kraljevine Crne Gore u SAD Anta Gvozdenovića.
Ne zna se tačan broj crnogorskih iseljenika u SAD, ali se procjenjuje da ih ima oko 70.000. Neka od iseljeničkih udruženja, kao što je Islamski centar Montićelo iz Njujorka, pozvale su članove da ne doniraju za Crnogorsku kuću, koju ne osjećaju kao dio svog identiteta.
Na marginama skupštinske rasprave o rebalansu budžeta, poslanici Bošnjačke stranke i Nove ocijenili su da bi prikladniji naziv projekta bio „Kuća Crne Gore“.
Na promotivnom letku Crnogorske kuće piše da će budući centar za kulturu afirmisati kulturne različitosti “naroda i narodnosti“ Crne Gore na prostoru SAD i Sjeverne Amerike.
Bonus video:
