Njemačka ulaže znatne diplomatske napore kako bi uvjerila Francusku da Evropska unija (EU) treba da otvori pristupne pregovore sa Crnom Gorom, saznaju “Vijesti” iz izvora bliskih kancelariji Angele Merkel.
Iz više diplomatskih izvora je potvrđeno da postoji “realna nada” da će Pariz otkloniti svoje rezerve i dopustiti otvaranje pregovora za koji u Berlinu smatraju da će pozitivno odjeknuti u Crnoj Gori i u regionu.
Iako većina zemalja članica smatra da je Podgorica napredovala u procesu integracija, odluka na Savjetu ministara, odnosno Savjetu EU se donosi jednoglasno, pa su trenutno u fokusu zemlje koje se premišljaju ili suprotstavljaju odluci.
Prema mišljenju briselskih izvora, Francuska je uoči rasprave na Savjetu ministara 25. i 26, odnosno Savjetu EU 28. i 29. juna i dalje najveća “kočnica” crnogorskog početka pregovora, ali da ne predstavlja posebno težak problem.
Pariz smatra da se prvo mora riješiti kriza u eurozoni, pa tek onda razmišljati o daljem proširenju. Uz to, nova francuska vlada još nije do kraja definisala svoj stav o politici proširenja.
“Postoji mnogo nivoa na kojima se zemlja u pregovorima može zaustaviti, ali i mnogo 'osigurača' koje EU ima ako joj se nešto ne sviđa, tako da nema razloga da Podgorica ne dobije zeleno svjetlo. Uostalom, kako sada stvari stoje, do kraja decenije neće biti narednog proširenja”, kazao je sagovornik “Vijesti” koji smatra da će Savjet ministara u utorak pozitivno ocijeniti Crnu Goru.
Šveđani smatraju da Podgorica uljepšava
Pored Francuske, entuzijazam prema evropskoj budućnosti Crne Gore ne pokazuju ni Švedska i Holandija.
Iz vrha švedske diplomatije potajno su se čuli stavovi da Podgorica “prikriva”, “uljepšava” situaciju sa organizovanim kriminalom, ali i stav ministra inostranih poslova, Karla Bilta, da između zemalja bivše Jugoslavije ne bi trebalo da se ostavi preveliki razmak.
Prema njegovom mišljenju, ukoliko Srbija previše zaostane za drugim državama Zapadnog Balkana, otvara se znatna bezbjednosna opasnost.
Bilt se nekada protivio i napretku Hrvatske koja važi za ključ mira i prosperiteta regiona, ali je kasnije prihvatio realnost.
“Razlog njegovog kočenja pregovora je što smatra da nije dobro da se zemlje regiona previše razdvajaju, bez specijalnog fokusa na Crnu Goru”, kaže sagovornik “Vijesti” iz Brisela.
Holanđani važe za stroge i uzdržane u odnosu prema bivšim jugoslovenskim državama, nakon kvalitetne rasprave u holandskom parlamentu je zaključeno da bi pregovori mogli da se otvore “uz određene stroge uslove”.
“Što su strogi uslovi nije precizirano, ali Holandija je takva zemlja”, objašnjava briselski izvor i dodaje da Crnoj Gori u prilog ide to što nema nijednog ratnog zločinca kojeg potražuje Hag.
“Druge mane su važne, ali ne presudne”, poručuju iz Brisela.
Galerija
Bonus video:
