Marović: Bilo čiji poraz nije ničija pobjeda

"Dogovor je moguć omogućen. Dogovor o nemogućem nije moguć. Zato svi treba da razumiju realno da bi ponašli moguće"
56 pregleda 45 komentar(a)
Ažurirano: 27.05.2012. 11:11h

Na našim prostorima politika je uvijek vruća, uvijek neko juriša na nekoga, sprema „odlučujući“ udar, garantuje “spas” naroda, države, obećava veliki početak stvaranja svega boljeg nego što je ikada bilo i što bi moglo biti kada njih ne bi bilo. Sve to se u demokratijama rješava izborima, kaže u intervjuu za “Blic” Svetozar Marović, odgovarajući na pitanje da li se pribojava “vruće jeseni” koju najavljuje opozicija u Crnoj Gori.

Intervju prenosimo u cjelosti.

Funkcioner Demokratske partije socijalista navodi da su protesti legitimni u demokratskim društvima i da je kontrolna uloga javnosti uslov odgovorne vlade.

"Protesti imaju i lokalnu obojenost kojom neko želi više opravdane, ljudske zahtjeve usmjeriti ka užim političkim ciljevima kojima rušenje biva važnije od gradnje, protivljenje od dogovora, neprijateljstvo važnije od kompromisa.

U mlađim godinama to je razumljivo, čovjek je uvijek skloniji u toj dobi zabludi da sve počinje od njih i da sve treba promjeniti i zato su privrženiji revolucijama. U zrelijim godinama biva sve jasnije da smo svi uradili nedovoljno, da bi se ponovo po ko zna koji put dijelili i konfrontirali. Zrelosti često nedostaje snage, a mladost često zrelost čini suvišnom".

Da li ste se sreli sa Vanjom Ćalović, koja predvodi proteste?

"Ne, nisam imao prilike".

(Milo) Đukanović je najavio izbore za jesen. Zašto na izbore idete nekoliko mjeseci prije vremena?

"Ne znam kad će biti izbori. To ćemo znati onda kada budu zakazani. Nije neuobičajno da se na izbore ode i nekoliko mjeseci ranije. To nikome ne šteti. Opozicija bi teoretski trebalo uvijek da priželjkuje nove izbore jer bi u njima trebala da vidi šansu za sebe.

Vlast ima odgovornost da procjeni kada su izbori korisni, ne samo za nju nego za državu u cjelini, a građani kao najvažniji subjekti tog procesa da potvrde ili provjere ispravnost svojih ranijih izbornih odluka. Zato su izbori bolji ranije nego kasnije. Kada zakasnite sa izborima, kasnite i sa mogućnošću izbora dobrog ili boljeg.

Kakav rezultat očekujete?

"Da li znate nekoga ko će vam na postavljeno pitanje odgovoriti drugačije nego najaviti sigurnu i ubjedljivu pobjedu. Ipak ne pripadam onima koji izgovaraju pamflete. Znam da na izbore idu svi da pobjede iako većina koji to žele nikad ne ostvare. Pobjednik je obično samo jedan.

Važno je da oni koji ne pobijede na izborima ne budu u ničemu poraženi

Važno je da oni koji ne pobijede na izborima ne budu u ničemu poraženi.

Bilo čiji poraz nije ničija pobjeda i uvijek je važno zbog toga stvoriti prethodne uslove da se građani mirno, slobodno opredijele i da na izborima pobijedi njihova volja.

Važno je da i poslije izbora vlast i opozicija budu partneri u interesu države, njenog napretka i budućnosti. To je iskustvo koje vjerujem da moramo hrabrije i s jedne i s druge strane afirmisati.

Nekoliko godina vas nije bilo na državničkim funkcijama? Dieluje da ste u DPS-u skrajnuti. Da li je po srijedi vaša lična odluka ili nešto drugo?

"Sve je to moja volja ili mi se tako čini. Od ranije sam to najavio, još od kraja mandata predsjednika državne zajednice Srbije i Crne Gore. Čak i ako djeluje da su me skrajnuli, kako vi kažete, to znači da su imali neki razlog za to ili moć da to urade.

No ne nosim takav lični utisak. Važno je znati, i u politici, kada biva manje potrebe za vama, i kada treba otići. U nedemokratskim društvima sa funkcija se odlazilo samo fizičkim krajem. U demokratskim društvima sve je promjenjivo i prolazno i prilično kratko da bi bilo vječno.

Treba iskusiti da bi znao, a ko iskusi zaželi da ne bude dugo na vrhu jer tamo ipak duvaju najači vjetrovi

Baš kao i ljudski život. Treba iskusiti da bi znao, a ko iskusi zaželi da ne bude dugo na vrhu jer tamo ipak duvaju najači vjetrovi. I lijepo je stoga sići u dolini nekog zajedničkog tima u kojem možeš pomoći dobru i biti radostan, da to nekom može biti od koristi iako lično znam, da ne samo ja u ta znanja i mogućnosti sve više sumnjam.

Da li ste spremni da poslije izbora preuzmete neku državničku funkciju?

"Ne, ne spremam se. Ne spremam se ni za šta osim što pokušavam sebe spremiti da budem otvoreniji za svakog, da sve razumijem ali ne sve i da podržim, da ne ratujem protiv ali da znam da se odbranim, strpljenjem, iskustvom i dobrom namjerom.

Nekada kao mlađi borio sam se i za sebe, danas sam siguran da znam, da se borim za sve jer sam prošao ono što drugi nijesu i neće, a ne bi ni volio da svi i probaju.

Mi u našoj partiji imamo dosta mladih ljudi koji me impresioniraju svojim znanjem, inicijativnošću i spremnošću da dalje afirmišu ciljeve partije koju je stvarala jedna generaciju kojoj i sam pripadam i koja bar to mogu reći u svoje ime, ne traži ništa drugo osim da bude od pomoći onoliko koliko je budu trebali.

Dokle se stiglo sa sudskim procesom u vezi sa aferom Zavala?

"Pustimo da sudovi rade svoj posao. Njima je dato pravo da samostalno presude ali još više i obaveza da dođu do istine. To nije afera. To je predmet. Aferom je nazivaju oni koji žele da pritiskaju sud da odluči onako kako bi oni željeli.

Kod nas je nažalost dosta nešto nazvati aferom, da bi svi koji se pominju u javnosti u vezi sa tim, bili već krivi. Temeljni princip pretpostavke nevinosti se na taj način ugrožava a odbrani otežava da koristi ravnopravna sredstva dokazivanja kako bi se na sudu čule obje strane jer svi bivaju nestrpljivi, da presuda ne zakasni zbog javnosti, zahtjeva Evrope, statistike. Zato pustimo sudove da sude, po zakonu, i jadnako za sve.

Mnogo se govori o zahlađenu odnosa između vas i gospodina Đukanovića. U kakvim ste odnosima?

"Tamo gdje se mnogo govori malo je što tačno".

Može li Crna Gora do juna da ispuni uslove vezane za reformu pravosuđa kako bi otpočela pregovore sa EU?

"Mi smo opredijeljeni da nađemo kompromis sa opozicijom. Pregovori sa EU, nisu uspjeh samo vlasti nego Crne Gore, a to znači i opozicije. Zato vjerujem da neće biti ni ti isključivosti ni ti ucjena oko pitanja važnih ili bitnih za sve nas.

Vi znate da se povodom ustavnih promjena, još uvijek najmanje govori o pravosuđu iako Evropa želi da čuje pozitivnu vijest iz Crne Gore. Da bi se glasalo za ustavne promjene, od vlasti se traži i odgovori na pitanja koja nemaju direktne veze sa pravosuđem. No mi to razumijemo.

Politika je igra broja i moći. Zbog toga je valjda očekivano da svako pokuša da iskoristi, neku svoju malu taktičku prednost. Zato će naša vlada biti uporna i aktivna, da nađe modus vivendi radi uspjeha Crne Gore na evropskom putu".

Opozicija podršku ustavnim reformama uslovljava proglašavanjem srpskog jezika za službeni, Srba kao konstitutivnog naroda i uvođenjem zastave trobojke. Da li je moguće postići dogovor?

"Dogovor je moguć omogućen. Dogovor o nemogućem nije moguć. Zato svi treba da razumiju realno da bi ponašli moguće. Ja vjerujem da je to moguće.

Da li će i biti ne zavisi samo od jedne strane. Ko želi dogovor naćiće ga. Mi ga želimo. Ko ne želi, nego da bude samo po njegovom, ne traži dogovor nego poraz dogovora.

Nemoguće je dobiti ono što želiš, a ne dati nešto što pomaže da to dobiješ. To su pregovaračke maksime. Ali ne samo to, to su moralne premise odgovornih, političkih zrelih ljudi".

Crkva je božja i ljudska

Kako pitanje Srpske pravoslavne crkve može da se riješi?

"Prosto vjerom u boga. Ko vjeruje u boga, ne traži crkvu samo za sebe, jer bog je svih nas i pripada svima koji u njega vjeruju.

Vjerujem da bog i crkva žele vjerujući a ne politički narod uz sebe i da nije važnije da li je crkva crnogorska ili srpska, nego da je božja. Crkva naša ne treba da služi ni Crnogorcima ni Srbima, nego bogu i ljudima, i ona je crnogorska i srpska onoliko koliko je božja i ljudska, da ljude ne dijeli nego spaja u bogu i ljubavi prema njemu.

Volio bih i očekujem da Pravoslavna crkva u Crnoj Gori okuplja sve pravoslavno vjerujuće, da ih zbližava, da se moli za one koji su na vlasti, da bude privržena zemlji u kojoj živi i pastoralno djeluje i da joj je najvažnije u ljudima graditi vrline hrišćanskih vrijednosti i vrijednosti poštovanja drugih religija.

Mi smo svi prvo ljudi, zašto bismo u crkvi bili prvo Crnogorci ili Srbi? Sve ostalo je organizacija.

Galerija

Bonus video: