Politički klub Pravedna Crna Gora, koji će u slučaju da odluči da učestvuje na izborima to učiniti kao građanska lista, osnovan je u Podgorici.
Na kostitutivnoj sjednici Pravedne Crne Gore, pored usvajanja odluke o osnivanju kluba, principa djelovanja i organizovanja, usvojena je i Deklaracija u kojoj se navodi opredjeljenje za promjene političkog sistema zasnovanog na partitokratiji.
Za predsjednika Izvršnog odbora izabran je Rade Bojović, a za kopresjednike Branko Lukovac i Ilija Vujošević.
Bojović je rekao da u prvoj fazi rada te političke organizacije očekuje da će ona dobiti podršku građana koji su prije šest godina glasali za nezavisnu Crnu Goru.
"Naša ciljna grupa u prvoj fazi biće državotvorni birači koji su nezadovoljni vlašću, ali imamo u planu da vrlo brzo napravimo i most za one koji su prije šest godina bili protiv nezavisnosti", pojasnio je on.
Bojović je kazao da je sadašnja politička scena "zabetonirana politička smješa" i da je vrijeme da nakon 20 godina "dođe do rascjepa u tom betonu", i da se otvori prostor za djelovanje novih inicijativa.
"Strašno je važno da inicijative kao naša omoguće da, ako u tim partijama ima još neke energije, dođe do unutrašnjih pozitivnih pucanja, a to je neophodno i za vlast i za opoziciju, i da se uspostavi nova dinamika koja će Crnoj Gori otvoriti bolju perspektivu", naveo je on.
Komentarišući zašto je osnovan klub a ne partija, Bojović je kazao da su se oko ideje Pravedne Crne Gore okupili ljudi siti partitokratije.
"Crna Gora je taoc partitokratije, i zbog averzije prema toj vrsti političkog organizovanja i zbog građana koji žele promjene, mi smo željeli da ponudimo inovativan politički odgovor koji Crna Gora do sada nije imala u svom političkom sistemu", pojasnio je navodeći da će klub okupljati što više intelektualaca i stručnjaka.
Na izbore kao građanska lista
Prema njegovim riječima, ako taj politički klub odluči da izađe na izbore, to će učiniti kao građanska lista.
"To Zakon omogućava i to su poznata rješenja na loklanom nivou, a to bi se u našem slučaju desilo prvi put na državnom nivou. Imali bi, dakle, grupu građana protiv stranaka, i to je naš organizaciono-politički cilj", rekao je Bojović.
Prioritet Pravedne Crne Gore, kako je naveo, biće razvoj ekonomije i pravne države.
"To će biti fokus našeg djelovanja, i to je ono što i građani najviše očekuju. Od najvećeg značaja za Crnu Goru je ono što nikada nije imala, a to je pravna država, jer bez vladavine zakona ni druga pitanja ne mogu da dobiju dobar epilog", ocijenio je Bojović.
On je kazao da država ne može da bude stabilna ni da se razvija dok ne riješi identitetska pitanja, navodeći da je u tom smislu Crna Gora nedovršena.
"Potencijalne ustavne promjene pretvorene su u piljarenje vlasti i opozicije gdje njima više ništa nije bitno, važno je samo da održavaju status kvo u kom se i jedni i drugi najbolje osjećaju. Mi nemamo namjeru da ulazimo u bilo kakvu trgovinu oko revizije pitanja koja su definisana Ustavom", poručio je Bojović.
O izborima kad za to dođe vrijeme
Lukovac je kazao da će Izvršni odbor, kada dođe vrijeme izbora na jesen, odlučiti da li je prerano za učešće na njima.
"Ako ocijenimo da nijesmo organizaciono izgrađeni i da nijesmo stekli povjerenje građana, onda nam to ne bi bio prioritet, već da se razvijamo i da u narednim godinama privlačimo ljude koji dijele naša načela", rekao je on.
Lukovac je kazao da Pravedna Crna Gora ima opredjeljenje da se suoči sa podjelama u Crnoj Gori i da nađe način da eliminiše osnove iz kojih te podjele nastaju.
On je naveo da će se taj politički klub zalagati za razgradnju partitokratskog modela. "Umjesto toga, zalagaćemo se za reafirmaciju vrijednosti, znanja, sposobnosti, rezultata rada i slično".
"Naš prioritet su i odnosi Crne Gore sa susjedstvom, jer ako nema dobre odnose sa regionom onda nije viđena ni kao dobar član širih integracija. Crna Gora se mora aktivno postaviti u rješavanju preostalih problema, jer ako se oni ne riješe, problem su i za Crnu Goru koja ne bi mogla da se razvija u miru i bezbjednosti", kazao je Lukovac
On smatra da je neophodno brže sprovođenje reformi, ne samo donošenje zakona već i njihova primjena, kao i osposobljavanje institucija koje se bave međunarodnim odnosima, za koje je ocijenio da nijesu profesionalno osposobljene i dobro organizovane
Galerija
Bonus video:
