Protesti građana zbog politike Vlade pokazali su da crnogorska javnost od premijera Igor Lukšića očekuje da počne sa konkretnom borbom protiv korupcije, navodi švajcarski dnevnik “Noje zirišer zajtnung” (NNZ). Ukoliko se Lukšić ogluši na te zahtjeve, kako se navodi, vlast u Crnoj Gori bi se mogla suočiti sa “crnogorkim proljećem”.
Jedan od najuticajnijih dnevnika na njemačkom govornom području u tekstu “Proljećno buđenje u Crnoj Gori”, navodi se da predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović i dalje drži sve konce upravljanja, zbog čega premijera Igora Lukšića javnost sve manje uzima za ozbiljno.
“To što se Đukanović kune da je Lukšiću, koga je lično postavio za premjera, ostavio odriješene ruke da sam vlada, skoro niko ne uzima za ozbiljno.
Đukanović drži Crnu Goru na kratkom lancu, skoro kao da mu je đedovina, još od ranih 90-tih. Ali, od nedavno i njemu i njegovom DPS-u u lice duva ledeni vjetar demonstracija”, navodi se u tekstu Tomasa Fustera, koji za švajcarski list prati dešavanja na Balkanu.
On je podsjetio da je tokom demonstracija u centru Podgorice već drugi put od početka godine okupio veliki broj ljudi koji traže promjene.
Meta protesta je sistem
Iako je službeni povod za organizatore bio skok cijena, švajcarski dnevnik navodi da je prava meta protestanata bio bivši premijer i politički sistem koji je stvorio prije 20 godina.
“Dugogodišnjem šefu vlade i njegovim kompanjonima je prebacivano zbog bogaćenja pri privatizacijama, kao i veza sa organizovanim kriminalom. „Milo, lopove“, je poklič koji su posebno najmlađi demonstranti najglasnije skandirali”.
Dnevnik navodi da se može očekivati rast nezadovoljstva zbog decenijske vladavine DPS-a, upozoravajući da građani sve glasnije zahtijevaju odlučnu borbu protiv korupcije.
Kako se navodi, to neće promijeniti ni Đukanovićeve optužbe da se politički manipušie demonstrantima.
Sanaderizacija
Zbog toga, kako se navodi, ukoliko želi da popravi svoj rejting, Lukšić će morati da pokrene proces “sanaderizacije”.
“Kritično osvjetljavanje akumulacije bogatstva Đukanovića i njemu bliskih saradnika tek slijedi. Na više mjesta se zahtijeva „sanaderizacija“, po ugledu na proces zbog korupcije, koji je Hrvatska otvorila svom bivšem premjeru Ivu Sanaderu”.
Podsjećajući na iskustvo Hrvatske, dnevnik ističe da će početkom pristupnih pregovora zvanična Podgorica biti pod sve većim pritiskom Brisela. U pomoć Evropske unije (EU), kako se navodi, nadaju se u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i nezavisnim medijima. Dnevnik upozorava da su i u DPS-u svjesni da će tokom pregovora pritisak Brisela jačati.
“U vrhu DPS-a su veoma svjesni činjenice da je u Hrvatskoj borba protiv političke korupcije uslijedila tek u jeku procesa pristupanja EU i da su tek na pritisak Brisela u Zagrebu padale glave. S obzirom na to da će u junu najvjerovatnije početi pregovori o pristupanju Crne Gore Uniji, za očekivati je da će se slična dinamika razviti i u Podgorici”, navodi NNZ, podsjećajući da će Crna Gora pregovore početi sa oblašću borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Zbog toga se uz pritisak EU i probuđene građane, upozorava švajcarski dnevnik, crnogorska vlast se mora pribojavati plaćanja dugova iz prošlosti. Dnevnik podsjeća da su građani sve ogorčeniji zbog sumnjivih privatizacija kojim su se obogatili crnogorski vlastodršci.
“MANS će svako malo organizovati demonstracije, sve dok se ne pokaže rezultat u napretku. Već se u narodu govori o 'crnogorskom proljeću', po ugledu na dešavanja u arapskom svijetu. Organizacije poput MANS-a ne žele više da se zadovolje slušanjem slatkorječivih propovijedi, oni zahtijevaju konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, navodi uticajni švajcarski dnevnik.
Promjene će tek da bole
Upozoravajući da je crnogorska demokratija još slabašna, švajcarski dnevnik navodi i da državu očekuju bolne promjene.
DPS drži monopol vlasti od 1945. godine
Upozorava se da Crna Gora dvije decenije nije doživjela smjenu vlasti, ali i da kao direktna nasljednica nekadašnjeg Saveza komunista, DPS drži monopol vlasti od 1945. godine.
“Naravno da prosvjetljenje i otrežnjenje boli. I ono neće biti jednostavno u zemlji za premoćnim državnim aparatom, marginalizovanom opozicijom i medijima, čiji novinari poslije svakog spektakularnog otkrića svaki put bivaju žrtvama nasilničkih napada, čiji se počinioci rijetko susreću sa organima pravde.
Slabašna demokratija Crne Gore još uvijek nije dovoljno konsolidovana”, navodi švajcarski list.
Galerija
Bonus video:
