Ovih dana navršilo se 20 godina kako je stvorena Evropska unija kojoj se Crna Gora približava, a to znači dvije decenije od odluke o euru, zajedničkom tržištu, uspostavljanju ovakvog odnosa između Evropske komisije (EK), Evropskog parlamenta i Evropskog suda. Sve te odluke, koje i danas uređuju život Unije i svih koji od nje zavise, stoje u Mastrihtškom ugovoru.
Crna Gora je prihvatila euro iz istog razloga kao članice, a to je da pokaže povjerenje u evropski projekat, simbolički potvrdi identitet i jasno pokaže gdje sebe vidi.
Da li će i Crna Gora prihvatiti pravilo oko kojeg su se na januarskom samitu dogovorile članice? Po ugovoru o fiskalnoj disciplini, euro zemlje stalno bi trebalo da održavaju balans budžeta, ne bi smjele da dozvolile da im eksplodira spoljni dug, ali ni da imaju preveliki deficit. Ako bi prekršile to pravilo, u ugovoru koji je Angela Merkel ishodila, a zovu ga “fiskalni kompakt”, bile bi kažnjene.
Prvo ratifikacija
Pošto Crna Gora nije članica EU, to nema direktne veze sa njom i slobodna je odlučiti kako smatra da treba. Ali parametri “fiskalnog kompakta” postaju na neki način civilizacijsko pitanje. Niko neće imati razumijevanja za državu koja ih neće poštovati (radi se o deficitu i zaduženost).
Niko neće imati razumijevanja za državu koja ih neće poštovati (radi se o deficitu i zaduženost)
Takva država bila bi crna ovca, a privatna tržišta će ih mjeriti time da li se kreću unutar tih okvira. Naime, niti sve članice EU, pa čak niti sve članice u zoni eura, nisu obavezne ratifikovati nedavno potpisani fiskalni sporazum. No, o tome će se polemisati narednu godinu, koliko je potrebno da ugovor prođe ratifikaciju u nacionalnim parlamentima.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
