Poslanici raspravljali o Zakonu o sprečavanju pranja novca

Goran Danilović (Nova) kazao je da se retroaktivno moraju goniti svi koji su na brutalan način prali novac
0 komentar(a)
Skupština, Foto: Luka Zeković
Skupština, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 15.02.2012. 13:53h

Poslanici crnogorske Skupštine završili su raspravu o izmjenama zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kojima se utvrđuje kada se poslovni odnos ne smije uspostaviti i transakcija ne može izvršiti.

Novina u zakonu je, prema riječima ministra finansija Milorada Katnića je, što su Advokatska i Notarska komora uvedene kao institucije koje će pratiti sprovođenje zakona nad njihovim zaposlenim.

„Nadzorni organi će biti obavezni da obavijeste organ Uprave ukoliko utvrde nepravilnosti u transakcijama. Postiže se veća efikasnost u vršenju kontrole u odnosu na postojeće propise“, rekao on.

Ocjenjujući da Crna Gora nije u vanrednom stanju smao zbog snijega, već zboh korupcije, kriminala i pranja novca Koča Pavlović (PzP) kazao je kako predložene izmjene poboljšavaju zakonski tekst, ukazujući da Crnoj Gori pod hitno treba bolja Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

“Ne treba nam ovakva uprava koja zadnjih godina ima rezultat nula. To nam govori Evropa, ali gospodin Predrag Mitrović ne čuje ili se pravi gluv. Vi ste jedan od pet krivaca zbog čijeg nerada imamo problema sa dobijanjem datuma pregovora. Crna Gora je proteklih godina bila ogromna perionica Šarićevog, Kalićevog novca i Roćenovih miliona”, istakao je Pavlović.

Mitrović mu je, međutim, odgovorio da ne poznaje nadležnosti državnih organa, pojašnjavajući da Uprava ne podnosi krivične prijave.

“Mi nijesmo tužilaštvo, već finansijska obavještajna služba koja prosljeđuje informacije nadležnim organima kada ima osnova za sumnju da je došlo do pranja novca ili finansiranja terorizma”, rekao je Mitrović, konstatujući da je pranje novca jedno od najteže dokazivih krivičnih djela.

Medojević: Najveći problem su banke

Lider PzP-a Nebojša Medojević kazao je da je ključno pitanje da li je Uprava spremna da se suoči sa uskopozicioniranim ljudima.

“Lako je zaključiti poslije 20 godina ove vlasti ko treba da bude meta ovog zakona i ko ima novca da bi ga prao. Crna Gora je postala jedan od važnih centra organizovanog kriminala, jer je lako novac plasirati u banke. Država je tolerisala narko trafiking, držani funkcioneri su postali milioneri naplaćujući zaštitu i reket”, rekao je Medojević.

Upozoravajući da Crna Gora ima problema u implementaciji zakona, on je rekao da bi trebalo inicirati i promjenu krivičnog zakona i da se nesaradnja bankarskih službenika tretira kao krivično djela.

“Treba u obavezama staviti da onaj ko vrši plaćanje na osnovu nekog ugovora mora da dostavi ovjerenu kopiju ugovora u banku, kako bi se pomoglo Tužilaštvu i Upravi za sprečavanja pranja novaca”, rekao je Medojević.

On tvrdi i da su u Crnoj Gori najveći problem, kad je riječ o pranju novca, banke.

“Zna se koja je to banka, nije druga, nije treća”, istakao je Medojević.

SNP: Kako firma na fantomskoj adresi dobija kredite?

Velizar Kaluđerović (SNP) pitao je da li primjeru imperije Kalića, Šarića i Keljmendija ne govore da zakon ima velikih problema u svojoj implementaciji. Ukazao je i na jedan broj fantomskih firmi registrovanih na Rimskom trgu u Podgorici.

“Firma Global Montenegro registrovana je na adresi Rimski trg bb, PC Kruševac i još jedan broj firmi je na toj fantomskoj adresi, ali nijesam uspio da otkrijem tu famoznu adresu.

Tamo je, dakle, adresa firme Global Montenegro čiji su vlasnici Milo Đukanović i Vuk Rajković. Ta firma je dobila kredit od pet miliona eura, neću reći iz koje banke.

Kako to da firma koja je na fantomskoj adresi dobija ovolike kredite. Tri dana prije isteka roka za vraćanje kredita je pomjeren za nekoliko godina. Otkud firmi profit da vrati kredit i milionsku kamatu”, pitao je Kaluđerović

Retroaktivno goniti sve što su prali novac

Goran Danilović (Nova) kazao je da se retroaktivno moraju goniti svi koji su na brutalan način prali novac.

“Primijetio sam da su pojedine fiktivne firme, sa namjerom da ostvare ličnu dobit, uplaćivale keš bez porijekla. Donesu prosto u dvije ili pet kesa po pet ili sedam miliona, polože ga na banku i podignu kredit, a banka to prihvati kao kolateralu”, rekao je Danilović.

Uvjeren da će izmjene zakona donijeti boljitke, Vasilije Lalošević (SNP) kazao je da u Crnoj Gori ljudi dolaze da registruju kompanije “koje igraju samo jedno ljeto”.

“Da bi milion, dva, tri ili pet preusmjerili nekom drugom. Nadam se da ćete iskoristii ove izmjene zakona. Kako je moguće da dođe čovjek iz inostranstva i registruje firme sa našim toponimima. Jasno je da se radi o pranju novcu. Džaba nam najbolji zakoni ako ne stanemo na put ovim kompanijama i ništa nam neće valjati ako mi ne kažemo: ‘Dosta je bilo sumnjivih transkacija i pranja novca’”, zaključio je Lalošević.

Bonus video: