RATNA PROŠLOST

Rastoder: Neki iz vlasti bi da zaborave devedesete

Rastoder je kazao da Crna Gora treba da izvuče pouke iz zataškavanja događaja u Šahovićima iz 1924. godine
0 komentar(a)
Rifat Rastoder, Foto: Arhiva Vijesti
Rifat Rastoder, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 13.02.2012. 08:16h

Zvanična Crna Gora nema volju da se suoči sa zločinima koji su se dešavali na ovim prostorima, računajući da će se sve vremenom zaboraviti, izjavio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder.

On je upozorio da Vlada ni nakon pet godina ništa nije uradila na formiranju istraživačko-dokumentacionog centra za prikupljanje činjenica o događajima iz perioda 1991-2001. godine. Svi djelovi vlasti ne žele součavanje sa prošlošću, smatra on, iako bi to morala biti obaveza države koja želi članstvo u Evropskoj uniji (EU).

“Vjerovatno računaju na faktor vremena oni koji su činjenjem ili nečinjenjem odgovorni za to. Neki su učestvovali u događajima koji su doveli do toga, dok drugi nijesu ništa preduzeli, a mogli su. Po meni je odgovoran svako ko je mogao nešto preduzeti ili ćutao kada je trebalo dići glas. Takvi imaju interes da se sve zaboravi, i kažu da život ide dalje”, kazao je Rastoder.

Rastoder je prije pet godina pokrenuo inicijativu za osnivanje istraživačko-dokumentacionog centra, ali, i pored najava, Vlada ga još nije formirala. Centar bi trebalo da se bavi prikupljanjem činjenica o događima iz perioda 1991-2001. godine, sa mogućim elementima zločina koji su na bilo koji način vezani za Crnu Goru.

Po meni je odgovoran svako ko je mogao nešto preduzeti ili ćutao kada je trebalo dići glas

Centar bi, između ostalog, prikupljao podatke o tačnom broju stradalih građana Crne Gore, bilo da su bili dio vojnih snaga ili su stradali kao civili. Crna Gora još nema informacija o tome koliko je njenih građana poginulo na Kosovu, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Rastoder je posjetio da njegova inicijativa nije naišla na razumijevanje Vlade, navodeći da do danas nije dobijao odgovor od Ministarstva za zaštitu ljudskih i manjinskih prava. On je istakao da mu je premijer Igor Lukšić kazao da bi centar mogao biti formiran.

“U kratkom razgovoru sa Lukšićem na dan otvaranja spomen-obilježja na Pobrežju premijer me je pitao za inicijativu. Kada sam mu je kratko pojasnio rekao mi je: “Zašto to ne bismo otvorili”. Nažalost, od tada nismo stigli da popričamo kakvu formu centar treba da ima, kazao je on.

Pokrenuti lustraciju

Rastoder smatra da je suočavanje sa ratnom prošlošću osnova za izgradnju demokratskog društva, koje neće biti opterećeno hipotekom zločina. Za izgradnju takvog društva, smatra Rastoder, potrebno je istražiti ratne događaje koji su se desili u Crnoj Gori i pokrenuti proces lustracije.

Potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) smatra da bi se time otklonile sve nedoumice oko ratnih 90-ih i spriječilo ponavljanje istorije.

“Niko neće da vjeruje da je neko njemu politički ili vjerski blizak počinio zločin. Zato ljudima treba pokazati fakte i naučiti ih da je zločin nečovještvo ma ko ga počinio”.

Rastoder je kazao da Crna Gora treba da izvuče pouke iz zataškavanja događaja u Šahovićima iz 1924. godine, navodeći da veliki dio javnosti ni danas ne vjeruje da se u tom selu desio zločin nad Bošnjacima. On ističe da se takve stvari ne bi smjele desiti sa događajima iz bliže ratne prošlosti.