KO KOČI RAD

Leković: Ako neko to inicira pitaćemo za Đukanovićev sat

Hrvatska komisija može imati uvid, između ostalog, u bankarske račune funkcionera u zemlji i inostranstvu
0 komentar(a)
Leković, Foto: Boris Pejović
Leković, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 10.01.2012. 10:22h

Nedostatak kadrova, ali i ograničenja aktuelnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, glavna su prepreka da radimo punim kapacitetom, kazao je predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković.

Leković je, u intervjuu za “Vijesti”, kazao da je tokom 2008. godine, Komisija je vodila postupak protiv 37 članova Vlade, 108 javnih funkcionera koje bira Vlada, 33 poslanika, šest nosilaca funkcija koje imenuje Skupština, 27 sudija, 10 tužilaca, četvoro sudija za prekršaje... On je rekao da je gotovo isti učinak bio i 2009. i 2010. godine i da je slično bilo i prošle godine.

Kako komentarišete to što Komisija dobija loše ocjene Evropske komisije?

Predstavnici međunarodnih organizacija, diplomatskih predstavništava, koji posjećuju Komisiju, odavno su se uvjerili u transparentnost rada ove institucije, jer rezultati najbolje o tome govore, pa smo na osnovu rada dobijali i valjane ocjene EK i GREKO.

Ne stoje tvrdnje o lošim ocjenama, koje pojedini mediji i predstavnici NVO pokušavaju da plasiraju. Prostora za poboljšanje ima dosta i toga smo svjesni.

EK stalno opominje na nedostatak administrativnih kapaciteta. Da li se radi o činjenici da Vam je svake godine manji budžet?

Komisiji su, u okviru dvogodišnjeg Akcionog plana za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, naložene četiri mjere, koje je smo realizovali tokom 2010. godine. Obaveza nam je bila i da se unaprijede administrativni kapaciteti, što je nemoguće ispuniti bez raspoloživih sredstava za prijem novih službenika.

Zato smo se obratili Ministarstvu finansija, Nacionalnoj komisiji, Administrativnom odboru i Upravi za kadrove.

Uprava je u nekoliko navrata raspisivala interni oglas za prijem tri službenika, na koji nije bilo prijavljenih kandidata, a u 2011. godini nijesu bila predviđena sredstva za to, ali očekujemo da ćemo ove godine to realizovati.

Prethodnu godinu obilježila je polemika u vezi sa kreditom ministra Milana Roćena od 100.000 eura koji je vratio za godinu dana, a on je izjavio da stan od 159 kvadrata nije mogao kupiti samo od kredita, već da je njegova supruga štedljiva. Zasto nijeste reagovali na ovu izjavu, jer ušteđevina spada u pokretnu i nepokretnu imovinu?

U predmetu Milana Roćena, Komisija je postupala po Zakonu i ne postoji osnov za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. Svaki građanin, pravno i fizičko lice, NVO i sama Komisija mogu pokrenuti inicijativu protiv javnog funkcionera ukoliko postoji sumnja da iskazani podaci nijesu tačni. Komisija nema zakonskog osnova da djeluje po anonimnim prijavama, medijskim konstatacijama.

Da li je neki javni funkcioner realno prikazuje pokretnu ili nepokretnu imovinu, Komisija nema pravo da istražuje, jer bi to bilo protivzakonito, ali ćemo to raditi od 1. marta. Kada je ovaj slučaj u pitanju, tadašnji zakon nije, kao aktuelni, propisivao obavezu da funkcioner mora prijaviti dugovanja i potraživanja, stanje na žiro računu u bankama, visinu štednje, depozite u finansijskim institucijama u zemlji i inostranstvu, gotov novac, hartije od vrijednosti.

Vaše kolege u Hrvatskoj su na osnovu neprijavljene kolekcije satova Iva Sanadera došli do drugih značajnih podataka. Bivši premijer Crne Gore Milo Đukanovic takodje posjeduje kolekciju satova od kojih samo jedan košta 106.000 eura. Šta Komisija u tom slučaju može da preduzme ili su Vam ruke vezane?

Zakonodavstvo koje se odnosi na materiju sukoba interesa u Hrvatskoj je mnogo kompleksnije od našeg. Postoje velike razlike u nadležnostima i mogućnostima provjere. Tako njihova Komisija može imati uvid, između ostalog, u bankarske račune funkcionera u zemlji i inostranstvu, a sigurno je da će se u narednoj fazi insistirati na ovim izmjenama i u našem zakonu.

Za sada Komisija nema zakonska ovlašćenja da pokreće postupke provjere na osnovu novinskih informacija, ali joj nijesu ni „vezane ruke“. Ipak, ako bi naša Komisija primila inicijativu po ovom osnovu, za bilo kojeg funkcionera na nivou države, ispitala bi je i pokrenula postupak u skladu sa Zakonom.

Podatke o imovini funkcionera ćemo tražiti i na drugim mjestima

Na koji način ćete provjeravati tačnost podataka koje su funkcioneri naveli u izvještajima o svojoj imovini?

Obradom, prikupljanjem, razmjenom podataka, upoređivanjem, kao i analizom i provjerom prijavljenih informacija iz podnesenih imovinskih izvještaja funkcionera sa onima prikupljenim od organa i pravnih lica, koji raspolažu određenim podacima.

Cilj provjere je utvrđivanje tačnosti prijavljene imovine javnih funkcionera, istinitosti i potpunosti prijavljenih podataka o imovini, načinu sticanja imovine, kao i izvorima sredstava kojima je pribavljena pokretna i nepokretna imovina koju je javni funkcioner prijavio u svom izvještaju.

Preporučujemo za Vas