Od dopisnice "Vijesti" iz Brisela
Danska je najavila da će politika proširenja biti jedan od prioriteta šestomjesečnog predsjedavanja EU koje ta zemlja preuzima od Poljske od 1. januara sljedeće godine i u tom kontekstu pomenula da se u junu otvore pregovori sa Podgoricom.
Takođe, Danska se nada da će se u februaru pozitivno odlučiti o kandidaturi Beograda. Svakako da je Island prvi cilj Danske u dosijeu proširenja zbog skandinavske solidarnosti. Ta ostrvska zemlja sa oko 320 hiljada stanovnika otvorila je u junu pregovore sa EU, do sada je otvorila sedam, a zatvorila jedno poglavlje manje. Poglavlje 23 "Pravosuđe i osnovna ljudska prava", koje će zajedno sa poglavljem 24 prvo otvoriti Crna Gora i ostale države Balkana i koje će za njih biti najbolnije, Island je otvorio i zatvorio za samo jedan dan.
Komentarišući zašto EU nije odlučila da otvori pregovore sa Crnom Gorom u decembru, visoki poljski funkcioner rekao je da Crna Gora nije bila “u tolikoj mjeri kolateralna žrtva cijele situacije, nego da su mnoge zemlje naprosto zahtijevale jače dokaze o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”
Za Crnu Goru bezrezervno se očekuje otvaranje pregovora u junu.
Komentarišući zašto EU nije odlučila da otvori pregovore sa Crnom Gorom u decembru, visoki poljski funkcioner rekao je da Crna Gora nije bila “u tolikoj mjeri kolateralna žrtva cijele situacije, nego da su mnoge zemlje naprosto zahtijevale jače dokaze o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”.
"Takođe, mnoge zemlje koje su zagovarale otvaranje pregovora sa Crnom Gorom u decembru nijesu imale dovoljno snažne argumente koji bi preovladali u klimi koja nije bila najpovoljnija za proširenje. Ali, zaključci za Crnu Goru su vrlo jasni - ako Evropska komisija podnese Savjetu ministara EU povoljan izvještaj, pregovori se otvaraju u junu. Možemo reći da bi samo veoma značajno pogoršanje situacije oduzelo tu šansu Crnoj Gori, ali to se ne očekuje”, rekao je taj izvor u neformalnom razgovoru.
Suprotno tome, čini se da su zaključci za Srbiju, podložni, novim interpretacijama. Pred samit lidera EU od Beograda se tražilo da se vrati za pregovarački sto sa Prištinom i da skloni barikade sa sjevera Kosova. Čini se da to više nije dovoljno, odnosno da se ljestvica zahtjeva podiže. Sve je više signala da se od Beograda traži i demontaža paralelnih struktura, jer je cilj “uspostava pravne države na cijeloj teritoriji Kosova".
Bonus video:
