Kritika Lukšićevom kabinetu: Evropski program Vlade je slab

U decembru je skoro bio završen nacrt programa integracija, ali od tada ništa nije urađeno, već je i nacrt proglašen lošim, rekla je Đurović
69 pregleda 0 komentar(a)
Gordana Đurović, Foto: Boris Pejović
Gordana Đurović, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 01.10.2011. 07:47h

Evropska agenda Vlade je materijal kome nedostaje analitika, sinteza i pregled, ocijenila je profesorka Ekonomskog fakulteta i bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović.

Ona je rekla da nacrt programa integracije, koji je osnov pregovaračke platforme nije završen, te da nije osnovana komisija za evropske integracije, niti komisija za IPA fondove.

Prema njenim riječima, nema kraja priči o sistematizaciji Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da treba izmijeniti Zakon o spoljnim poslovima jer je u njemu predviđen jedan državni sekretar.

“Državni sekretar za evropske poslove (na čijem je čelu Slavica Milačić) je virtuelna funkcija. Kako on može sa liderstvom da vodi komisiju za evropske integracije, IPA komisiju, da ima instrumente budžeta pri sebi, kada nije prepoznat u leks specijalisu Zakona o vanjskim poslovima”, kazala je Đurović na konferenciji “Evropske integracije i Zapadni Balkan”, koju je u Bečićima organizovao CEDEM.

Ona je podsjetila da je u decembru skoro bio završen nacrt programa integracija, ali da od tada ništa nije urađeno, već je i nacrt proglašen lošim: “To je osnov pregovaračke platforme i sada će da rade novi od oktobra i završiće ga do februara, daće bog“.

Podsjećajući na svoj sedmogodišnji angažman u Vladi, Đurović je rekla da je pozicija koordinacije evropskih poslova prvo bila u ekonomskim odnosima sa inostranstvom, da bi politički bila podignuta na viši nivo:

“Nakon toga je vraćena na ministarstvo, a sada smo spali na sekretarijat. Imamo jednu silaznu putanju i insajderski znam da bar šest mjeseci traju turbulencije institucijalnih promjena. Jednostvano ne možete da funkcionišete, jer prvo treba sistematizaciju da izvršite, neko mora da ode, neko da dođe. Šest mjeseci je izgubljeno, to definitivno ukazuje da se teže radi”.

Pred Vladom se sada, kako je kazala, postavlja pitanje strašne mobilnost kadrova. Ona je upozorila da je prosječan vijek zadržavanja pomoćnika u Vladi sve kraći: “Oni nose posao i stručni su, i ako imate takvu fluktuaciju sa nekim trendom, da je neko mlad da zna engleski, nema veze što ne zna pravo ni administraciju, ne vjerujem da ćemo daleko ići. Tako se gubi institucionalna energija i osim fajlova u kompjuteru, malo šta možete naći po ministarstvima da podsjeća koji je napor napravljen u prethodnom mandatu“.

Bivša ministarka za evropske integracije je dodala da je sada predviđeno programiranje dvije IPA godine odjednom:

“To nema šanse da naša administracija može da prati, jer nemamo toliko informaciono znanje i postajemo pasivni posmatrač trošenja evropskog novca. I to tako prolazi, niko nas ne može da prepozna, šta mi zaista mislimo, šta bi nama zaista bio prioritet“.

Nijesam htjela da budem engleska kraljica

Osvrćući se na organizaciju Ministarstva vanjskih poslova koje broji 510 ljudi, Đurovićeva je odbila da bude glavni pregovarač jer, kako je kazala, „nema ljude“.

“Neću da budem nikome engleska kraljica bez vojske i da samo neko može da kaže ja imam glavnog pregovarača, da bi ja imala šofera i kancelariju. Meni to ne treba, ja imam svoj integritet, imam svoje mjesto na fakultetu”, istakla je Đurovićeva.

Ona je ocijenila da je Crna Gora administrativno čudo, a ne mala administracija.

“Velike administracije nas gledaju kako to mali broj ljudi uspijeva da sve izvrši. To administrativno čudo je često na testu“.

Bonus video: