DEPEŠE, VIKILIKS

Priština odbija zahtjeve Podgorice: Crnogorci neće moći u kosovsku skupštinu

U dokumentu američke ambasade piše o sastanku crnogorske delegacije sa visokim zvaničnicima Kosova
111 pregleda 0 komentar(a)
Rifat Rastoder, Foto: Arhiva Vijesti
Rifat Rastoder, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 07.09.2011. 09:02h

Priština vjerovatno neće uslišiti zahtjeve Podgorice da etnički Crnogorci na Kosovu dobiju pravni status jednak onome koji imaju ostale zvanično priznate manjine u toj zemlji, napisala je ambasadorka SAD na Kosovu Tina Kaidanov u depeši Vašingtonu.

U dokumentu koji je poslala 3. februara 2009. godine piše o sastanku crnogorske delegacije na čijem čelu je bio potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder sa visokim kosovskim zvaručnicima predsjednikom Fatmirom Sejdiuom, šefom Skupštine Kosova Jakupom Krasnićijem i drugim visokim kosovskim zvaničnicima.

Delegacija je u Prištini boravila 27-28. januara 2009.

"Zamjenik kosovskog premijera Rame Manaj, koji se sastao sa delegacijom, kazao nam je da nije vjerovatno da će Vlada Kosova uslišiti zahtjeve Podgorice"

Kaidanov je dodala da izvori Ambasade i mediji izvještavaju da je delegacija tražila od Vlade Kosova da tamošnjim etničkim Crnogorcima da pravni i ustavni status jednak onom koji imaju zvanično priznate manjinske grupe na Kosovu.

"Zamjenik kosovskog premijera Rame Manaj, koji se sastao sa delegacijom, kazao nam je da nije vjerovatno da će Vlada Kosova uslišiti zahtjeve Podgorice u vezi sa davanjem etničkim Crnogorcima jednakog pravnog statusa sa ostalim zvanično priznatim manjinskim grupama", navodi se u depeši.

Ambasadorka je navela da je Manaj objasnio da bi takva akcija zahtijevala izmjenu Ustava.

Ne smije na uštrb drugih manjina

Ona je dodala da je crnogorski aktivista na Kosovu, sa bliskim vezama u Podgorici, kazao Ambasadi da je delegacija takođe pritiskala kosovske sagovomike da Crnogorcima garantuju zastupljenost u kosovskim institucijama ili tri mjesta u skupštini ili tri visoke pozicije u vladi.

Krasnići je naznačio da zastupljenost u Skupštini nije na stolu, ali da će Priština razmotriti druge korake da bi se pozabavila crnogorskim brigama

"Krasnići me je informisao 28. januara da je Rastoder pokrenuo pitanje zastupljenosti Crnogoraca u Skupštini, što je potez koji bi, osim izmjene Ustava, promijenio i sastav tijela od 120 članova", navela je Kaidanov.

Ona je, kako tvrdi u depeši, upozorila Krasnićija da bilo koji predlog o davanju Crnogorcima mjesta u parlamentu mora da bude u skladu da obavezama Prištine iz Ahtisarijevog plana: "Uključivanje Crnogoraca u Skupštinu ne smije da bude na uštrb mjesta drugih manjina".

Krasnići je naznačio da zastupljenost u Skupštini nije na stolu, ali da će Priština razmotriti druge korake da bi se pozabavila crnogorskim brigama, uključujući postavljanje Crnogoraca u manjinske savjete ili upošljavanje Crnogoraca na značajne pozicije u Vladi.

Bez prebrojavanja od 1991.

"Delegacija je takođe pritiskala Prištinu da sarađuje sa Podgoricom na povratku Roma i Egipćana koji su sa Kosova otišli 1990-ih i primamo žive u dva izbjeglička kampa u Crnoj Gori", piše u depeši koju je objavio "Vikiliks".

"Mi ćemo ohrabriti Vladu Kosova da razmotri javne gestove ka crnogorskoj zajednici"

Ambasadorka je objasnila u dokumentu da je popisom u Jugoslaviji iz 1991. godine identifikovano oko 20 hiljada Crnogoraca koji žive na Kosovu, ali da od tada nije bilo prebrojavanja.

"Procjenjuje se da je trenutna crnogorska populacija na Kosovu značajno manja pošto su se mnogi Crnogorci identifikovali sa srpskom zajednicom i otišli nakon konflikta 1999. Takođe, tačni podaci nijesu dostupni u vezi sa brojem kosovskih Crnogoraca koji borave u Crnoj Gori, a žele da se vrate na Kosovo", navodi se u dokumentu.

Manaj je, kako se dodaje, kazao da će Priština sarađivati sa Podgoricom na pitanju interno raseljenih i tražiće načine da ih smjesti.

"Mi ćemo ohrabriti Vladu Kosova da razmotri javne gestove ka crnogorskoj zajednici i nastavićemo da tražimo od kosovskih vlasti da se pozabave pitanjem povratka interno raseljenih (bilo koje nacionalnosti) iz Crne Gore", napisala je američka ambasadorka u Prištini.

Očekivali brzu razmjenu ambasadora

Kaidanov je napisala da ona očekuje - na osnovu razgovora između crnogorskog i kosovskog rninistra vanjskih poslova - da se diplomatski odnosi između dvije zemlje uspostave nedugo nakon martovskih izbora u Crnoj Gori.

Crna Gora je priznala Kosovo u oktobru 2008. godine

"Očekujemo da pitanje prava etničkih Crnogoraca na Kosovu neće ugroziti ovaj proces", napisala je ambasadorka u depeši.

Ona je dodala da crnogorska delegacija nije uslovljavala uspostavljanje diplomatskih odnosa sa izmjenama u kosovskom ustavnom okviru koje se tiču manjina.

Crna Gora je priznala Kosovo u oktobru 2008. godine, diplomatski odnosi još nijesu uspostavljeni.