Skupština Crne Gore podržala je predlog izmjena zakona o obrazovanju i vaspitanju kojim je predviđeno da se nastava izvodi na crnogorskom jeziku, a imajući u vidu istu lingvističku osnovu i na srpskom, kao jeziku u službenoj upotrebi.
Za izmjene zakona glasali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanik Albanske perspektive Vaselj Siništaj.
Protiv Vladinog predloga bili su poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) i Bošnjačke stranke. Uzdržani su bili u klubu Nove srpske demokratije, Pokreta za promjene (PzP) i poslanik Force Genci Nimanbegu.
Parlament nije usvojio amandman Rifata Rastodera (SDP) kojim se predviđa da nastava izvodi i na lingvistički istim jezicima u službenoj upotrebi-srpskom, hrvatskom I bosanskom.
Ništa od Radulovićevog predloga
Poslanici nijesu podržali ni amandman Branka Radulovića kojim se predviđa da se ove školske godine uči na maternjem jeziku, dok bi se po novom sistemu učilo naredne godine.
Odbačen je i amandman prema kome se u okviru istog nastavnog programa nastava organizuje na crnogorskom srpskom i bosanskom jeziku.
Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević pozvao je premijera na nastavak pregovora, ocjenjujući da zbog evropskih integracija crnogorski političari moraju da budu spremni za konsenzus.
„Svi smo mi u pravu, ali to Evropu ne interesuje. Njih interesuje štrik“, rekao je Medojević.
Lider PzP-a je ocjenio da Crna Gora mora ući u proces integracija, a da stranački lideri moraju biti spremni da svoje odluke objasne biračima.
Medojević je pozvao kolege da kroz pregovore izvuku maksimum i odustanu od ekstremističkih zahtjeva. „Ekstremizam je pokazao da kada uporno odbijate sve što vam nude, možete da ostanete bez ičega“.
Jezik nepotrebno povezan sa izbornim zakonom
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vuković ocjenio je da ponuđeni prijedlog vodi ka rješavanju pitanja jezika koje se „namjerno otvorilo“, ističući da je pitanje jezika nepotrebno povezano sa izbornim zakonom.
Vuković smatra da usvajanje zakona otvara prostor razgovorima premijera Igora Lukšića i opozicije o pitanju jezika. On je kolegama zamjerio što su stvari koje se rješavaju u parlamentu, odgovor tražili na strani.
„Neko nije dao da se izborni zakon usvoji i iskoristio ga kao monetu za potkusurivanje. Neko želi da Crna Gora ne bude građanska, već država određenih naroda... Sve se čini da Crna Gora bude najveća nelegalna tvorevina na Balkanu i buzde privremeno rješenje“, rekao je Vuković.
Mandić: Ništa bez garancija
Lider Nove srpske demokratije (Nova) Andrija Mandić rekao da sporazum vlasti i opozicije nije postignut i upozoravajući da ne vjeruje u sporazume sa potpisom bez garancija.
On je rekao da opozicija traži kompletan paket sporazuma, navodeći da se mora garantovati zaustavljanje diskriminacije Srba. On je optužio policiju da je hapsila djecu koja su držala letke u kojima se poziva na bojkot nastave.
„To su radili oni koji ne mogu da se obračunaju sa organizovanim kriminalom i koji su u toj borbi najslabija karika. Oni su radili sve da spriječe dogovor između vlade i opozicije.
Takav državni tužilac ne može biti na toj funkciji“, rekao je Mandić, na šta mu je Stijepović poručio da politizuje pitanje prosvjete. „Kako se ne pitate ko je djecu poslao da dijele letke po školama u ranu zoru, umjesto što brinete zašto tužilac i policija rade svoj posao“.
Danilović: Sad Srbi, sjutra manjine
Goran Danilović (Nova) optužio je vlast za diskriminaciju Srba, upozoravajući da bi u budućnosti na udaru mogli biti i manjinski narodi. On je rekao da neće prihvatiti da njegova djeca uče samo na crnogorskom jeziku. „Ako ne dođete do dogovora, moje djete će crnogorski učiti kao strani i smatraću to okupacijom“.
On je kazao da uslovljavanje podrške izbornom zakonu rješavanju problema jezika nije ucjenjivanje, navodeći da se na taj način kompromisi prave svude u svijetu. Sa time će, smatra Manidć, crnogorski političari moerati da se pomire. „One stare pendrek varijante postaće prošlost i pendrek političari koji podižu obrve postaju prošlost. Dolaze druga vremena kada će se problemi rješavati dogovorom“
Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije (SNP) zamjerio je Vladi što pokušava da srpski jezik predstavi kao manjinski, navodeći da se, iako je Crna Gora građanska država, u položaj manjine stavljaju svi koji nijesu Crnogorci. U građanskoj državi, kako je podsjetio, svi su ravnopravni i ne smije biti diskriminacije.
„Popis je pokazao da je srpski dominantno većinski i da njime ne govore samo Srbi, što se ne smije zanemariti kada govorimo o Crnoj Gori danas. Ti građani ne traže dominaciju srpskog jezika već ravnopravnosrt“, upozorio je on.
Gošović je rekao da je predložena izmjena zakona za SNP prihvatljiva jer je njime obezbjeđena ravnopravnost srpskog i crnogorskog jezika, a srpski nije jezik manjinskog naroda.
On je rekao da nakon usvajanja zakona treba detaljno regulisati naziv predmeta, obrazovni program i sadržaj novih udžbenika. On je rekao da će opozicija na sastanku sa Lukšićem imati zajednički stav, navodeći da očekuje da, prije pregovora, predsjedništva DPS-a i SDP-a daju stav o predlogu Nebojše Medojevića da se u školama uči maternji jezik i književnost.
Definisati manjinske narode
Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije (SDP) rekao je da je za tu partiju prijedlog izmjena zakona načelno prihvatljiv, ali da se zakonom definiše ko su manjinski narodi u Crnoj Gori iako to nije urađeno Ustavom.
Prijedlogom zakona, smatra on, nagovještava se da su svi osim Crnogoraca i Srba manjinski narodi. Banović je istakao da se pitanje jezika treba riješiti u skladu sa Ustavom, pozivajući da se ono ne politizuje.
On je zamjerio opoziciji što je pitanjem jezika uslovilo usvajanje izbornog zakona, navodeći da su se u to uključile i stranke koje teže građanskoj orjentaciji. „Ako ćemo na ovaj naći ići, nikad ga ne ušli u Evropu. Samo da prekinemo ove političke igre i ucjenjivanje, koje su svima dosadile“.
Branko Radulović iz Pokreta za promjene (PzP) je rekao da su poslanici i lideri partija najveći krivici za trenutno stanje u Crnoj Gori. On je zakon o opštem obrazovanju nazvao anticrnogorski i diskriminatorski, navodeći da za takvo rješenje nije glasao kada je podržao usvajanje Ustava.
Njegov stranački kolega Koča Pavlović je pohvalio Lukšićevu volju za pregovorima, ocjenjujući da zbog očekivanja evropskih zemalja i opozicija mora pokazati ozbiljnost. On smatra da opozicionari moraju odbaciti „staru praksu ekstremnih ucjena“ i pozvao da se dvoličnošću ne bore protiv dvolične vlasti.
Milan Knežević (SNP) smatra da su pregovori o jeziku vođeni u sjenci predsjedništva DPS-a i SDP-a, optužujući Krivokapića i Mila Đukanovića da nijesu željeli dogovor vlasti i opozicije. On je pozvao Lukšića da izađe iz Đukanovićeve sjenke i ne bude portparol DPS-a, ili da podnese ostavku. Knežević je ministarstvo optužio za diskriminaciju srpskih pisaca.
„Neko sada pokušava da iz lektira makne Mihaila Lalića i Njegoša, i uvede Harija Potera i Gospodara prstenova. Ovo je gora kapitulacija Crne Gore nego ona 1941. Godine“, upozorio je Knežević.
Pusti me da završim spikeru
Iako tokom rasprave među poslanicima nije bilo krupnih riječi, tenziju su uspjeli da podignu Branko Radulović i Ranko Krivokapić.
Nakon što je prozvao Krivokapića da ga dekoncentriše dok govori, Radulović je predsjednika parlamenta nazvao „spikerom“.
„Pusti me da završim spikeru. Ti si za mene spiker ovog parlamenta“, poručio je Radulović predsjedniku parlamenta, na šta mu je Krivokapić dobacio: „ Ti si za mene poslanik iako svašta mislim o tebi“.
Kada su neki poslanici opozicije iz klupe pitali radulovića da li je čuo šta mu je predsjednik parlamenta rekao, a Krivokapić pitao da li je „spiker na srpskom“ poslanik PzP-a mu je proučio: „Ako te interesuje govorim srpski ekavski, a ne izmišljenim novojotovanim koje niko na svjetu ni u Crnoj Gori neće razumijeti“.
Medojević: Stijepović još nije razgazio jezik
Komentarišući skupštinsku raspravu Medojević je primjetio da niko od poslanika nije koristio novi pravopis crnogorskog jezika.
„Danas niko nije govorio Čirgićevim jezikom, pa čak ni ministar. On je iz tog jezika dobio jediniciu“, rekao je Medojević, na šta mu je Stijepović poručio da ne vrijeđa Vladu i lingviste.
„Sad smo saznali da je Medojević i lingvista, a kako mu ta rabota ide od ruke vidi se po broju poslanika. To što mi je dao jedinicu za mene je desetka, jer mi je sve suprotno od onoga što on govori“, rekao je Stijepović.
Kada je ministar prosvjete rekao da govori pravilnim crnogorskim jezikom, Medojević je dobacio da ga ministar još nije razgazio.
Galerija
Bonus video:
