ISTRAŽIVANJE LGBT FORUMA PROGRES

LGBTIQ osobe za predsjedničke kandidate nisu glasačko tijelo, već potencijalna prepreka

Od ukupno sedam kandidata/kinja kojima je upitnik dostavljen, svoje odgovore su dostavili Mladen Bojanić, Dobrilo Dedeić, Milo Đukanović i Draginja Vuksanović. Svoje odgovore nisu dostavili Hazbija Kalač, Marko Milačić i Vasilije Miličković
50 pregleda 6 komentar(a)
LGBT glasanje, Foto: Shutterstock.com
LGBT glasanje, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 12.04.2018. 09:57h

LGBTIQ osobe se od strane predsjedničkih kandidata, ne prepoznaju kao potencijalno glasačko tijelo, već se prepoznaju kao potencijalna prepreka i da mogu proizvesti gubitke određenih slojeva glasačkog tijela, pokazalo je istraživanja "Crnogorska LGBTIQ zajednica u očima predsjedničkih kandidata/kinja".

Kako je saopšteno iz LGBT Foruma Progres ovakav strah predsjedničkih kandidata/kinja dovodi do političkih kalkulacija, odnosno isključivanja LGBTIQ osoba iz javnog diskursa.

"Cilj ovog istraživanja jeste da svim LGBTIQ osobama u Crnoj Gori pruži objektivan, nepristrasan i činjenični pregled stavova i mišljenja predsjedničkih kandidata/kinja, u domenu pitanja od značaja za LGBTIQ osobe u Crnoj Gori. Rezultati ovog istraživanja ni na koji način ne mogu da se tumače kao podrška ili nedostatak podrške za bilo kojeg kandidata/kinju, već isključivo i jedino kao sredstvo informisanja i sagledavanja svih činjenica, kroz prizmu LGBTIQ zajednice", navodi se u saopštenju.

Od ukupno sedam kandidata/kinja kojima je upitnik dostavljen, svoje odgovore su dostavili Mladen Bojanić, Dobrilo Dedeić, Milo Đukanović i Draginja Vuksanović. Svoje odgovore nisu dostavili Hazbija Kalač, Marko Milačić i Vasilije Miličković.

"Zamisao koja stoji iza ovog cjelokupnog procesa jeste upravo da se svim LGBTIQ osobama predoče činjenice, u formi detaljnog izvještaja, sa svim pratećim analizama i obradama, kako bi mogli da donesu informisanu odluku prilikom izbora kandidata/kinje na predsjedničkim izborima. Moramo da naglasimo da je ovo istraživanje prvo ove vrste u Crnoj Gori, kako zbog obima i dosega, tako i zbog činjenice da će istim procesom biti obuhvaćeni i lokalni izbori u Podgorici, kao gradu sa najviše stanovnika u Crnoj Gori", kazal je predsjednica LGBT Forum Progresa Bojana Jokić.

Jedan od zaključaka do kojih je istraživački tim LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar je da uprkos činjenici da se LGBTIQ vezana tematika može pronaći u programskim dokumentima partija, odnosno programima predsjedničkih kandidata/kinja, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu, primjećeno je da su se svi predsjednički kandidati, u svojim javnim obraćanjima, na konvencijama, prilikom davanja izjava različitim medijima, u političkim debatama i drugim formama komunikacije sa javnošću uzdržali od direktnog pominjanja LGBTIQ osoba ili tematike.

"Određeni kandidati/kinje su tokom svojih javnih obraćanja pozivali su na poštovanje ljudskih prava, obuhvatajući i pobrojavajući većinu manjinskih i ugroženih grupa, pritom u potpunosti ignorišući LGBTIQ populaciju. Dodatna komponenta koja je prepoznata u samoj analizi predsjedničkih kampanja jeste otvorenost pojedinih kandidata/kinja u zastupanju ideja ograničavanja prava LGBTIQ zajednice na slobodno okupljanje, organizovano djelovanje, pravo na regulisanje istopolnih zajednica, kao i određenih pitanja koja još uvjek nisu otvorena među crnogorskim LGBTIQ pokretom, kao što su pitanja usvajanja djece ili hraniteljstva".

Prilikom razmatranja sadržaja programa predsjedničkih kandidata/kinja, kako je saopšteno, primjećeno je da nijedan predsjednički kandidat/kinja nije uvidio važnost obrazovanja kao proaktivnog načina djelovanja na smanjenje društvene marginalizacije manjinskih grupa, uključujuči i LGBTIQ zajednicu. Dodatno primjetno je da nijedan predsjednički kandidat/kinja u sklopu svog programa, odnosno javnih izlaganja, nije tretirao tematiku vršnjačkog nasilja, kojem su mladi pripadnici LGBTIQ zajednice posebno podložni.

"Istraživački tim je prilikom analize kampanja uočio da nije bilo otvorenih i javno autovanih LGBTIQ osoba u samim kampanjama, bilo direktno, bilo kroz promotivne spotove, ili u bilo kojoj drugoj formi angažovanja u kampanjama. Ovim se takođe uviđa i dalje prisutan, već pomenuti otklon političkih partija, struktura i asocijacija da omoguće direktnu participaciju LGBTIQ osoba u politici. Sama činjenica da tri od ukupno sedam kandidata uopšte nisu dostavili svoje odgovore ukazuje na nespremnost političkih lidera za uključenje LGBTIQ osoba, kako u politički diskurs, tako i u javni život u Crnoj Gori".

Od svih analiziranih programa, LGBTIQ osobe se, kako je pokazalo istraživanje, direktno pominju samo u jednom slučaju u pozitivnom smislu, dok se u programu jednog političkog kandidata LGBTIQ vezana tematika pominje u negativnom kontekstu, odnosno u kontekstu zabrane ili ograničavanja prava LGBTIQ zajednice.

"Svjesni činjenice da je prvi korak u rješavanju problema upravo njegovo prepoznavanje, nadamo se da će ovo istraživanje i sveukupan izvještaj biti ne samo korisna alatka svim LGBTIQ osobama u Crnoj Gori prilikom njihovog odabira kandidata/kinje na izborima, već i podsjetnik da se inkluzivno društvo ne može graditi bez punopravnog učešća svih građana/ki. Nacionalno istraživanje "Crnogorska LGBTIQ zajednica u očima predsjedničkih kandidata/kinja" i prateći istraživački Izvještaj su podržani od strane organizacije ILGA-Europe, u sklopu njihovog Creating Opportunities programa", navodi se u saopštenju.

Preporučujemo za Vas