JEZIK JE PROBLEM

U Skupštini na Cetinju rasprava DPS i SDP o tome ko je veći Crnogorac

Predsjedniku Skupštine nije se dopalo za kolikog Crnogorca ga smatra Gazivoda
107 pregleda 0 komentar(a)
SO Cetinje, Foto: Arhiva "Vijesti"
SO Cetinje, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 28.06.2011. 12:37h

Duže od dva sata odbornici cetinjskog parlamenta raspravljali su o novom poslovniku Skupštine Prijestonice Cetinje, jeziku na kojem je napisan i stepenu „javnosti i transparentnosti rada Skupštine“.

Varnice između odbornika SDP i DPS krenule su oko toga „ko je veći Crnogorac“. U redovima SDP kritikovali su predsjednika Skupštine Milutina Vukića, jer je odbio njihov amandman u kojem se traži da se precizira „da je Poslovnik Skupštine napisan na crnogorskom jeziku“.

Ispred kluba SDP, Ivan Gazivoda kazao je „da ga tako nešto čudi od gospodina Vukića, s obzirom da se on, kao i DPS, pridružio 1996. njima u borbi za nezavisnost".

“Kada sam ja bio za Crnu Goru, Vi ste još bili u kolijevci”

“Pomislio bih da sad već tu ima i nekih emocija, i da ne treba Vama da objašnjavam zbog čega je važno naglasiti da je korišćen crnogorski jezik”, kazao je Gazivoda.

Predsjedniku Skupštine nije se dopalo za kolikog Crnogorca ga smatra Gazivoda.

“Kada sam ja bio za Crnu Goru, Vi ste još bili u kolijevci”, kazao je Vukić.

Gazivoda mu je na tu opasku poručio „da se prisjeti zakona i dokumenata koje je devedestih, zajedno sa DPS-om, kao njihov poslanik usvajao u republičkom parlamentu“.

"Čas ste Crnogorci..."

Milorad-Musa Mrđenović, takođe iz SDP, bio je još oštriji prema svojim nekadašnjim koalicionim partnerima.

Odbornik SNP Ninoslav Kaluđerović rekao je da je potpuno nebitno na kojem jeziku je Poslovnik

“Ja prosto ne znam kakav je problem sad sa vama kada je riječ o crnogorskom jeziku. Zašto vam to smeta? Čas ste Crnogorci, a ponekad mislim da samo izigravate Crnogorce”, kazao je Mrđenović.

U SDP su optužili DPS da neisticanjem crnogorskog jezika “očigledno žele da idu naruku SNP-u”.

“Sve mi liči na to da ćemo na Cetinju imati reprizu Podgoričke skupštine. Jer je očigledno da vi sada popuštate SNP, time što ste odbili naš amanmdan oko jezika”, kazao je Gazivoda.

Odbornik SNP Ninoslav Kaluđerović rekao je da je potpuno nebitno na kojem jeziku je Poslovnik, već da je cilj da se on poštuje i primjenjuje.

Dužnost Skupštine da obezbijedi radio

Nakon sporenja oko jezika, bivši koalicioni partneri nijesu mogli da se usaglase ni oko toga „šta znači pojam da su sjednice Skupštine otvorene za javnost“. U tom dijelu opet je pokrenuto pitanje Radio Cetinja i nemogućnost prenosa skupštinskih zasjedanja na tom mediju.

Odbornik DPS Boro Pravilović tražio je od Gazivode da direktno navede makar jedan primjer šta to DPS želi da sakrije

U DPS su poručili SDP „da su mediji nezavisni i da im niko ne može narediti da prenose skupštinska zasjedanja, već da je to stvar dogovora“.

“Ne možete gradirati da li je nešto više ili manje javno. Ili je javno ili nije”, bilo je objašnjenje odbornika DPS Vidaka Latkovića.

Odbornik SDP Mirko Stanić kazao je da oni nijednom nijesu rekli da je obaveza Radio Cetinja da prenosi njihove sjednice, nego da je dužnost Skupštine da obezbijedi radio prenose. Njegov kolega Ivan Gazivoda optužio je DPS da “očigledno nešto želi da sakrije čim bježi od direktnog prenosa”.

Odbornik DPS Boro Pravilović tražio je od Gazivode da direktno navede makar jedan primjer šta to DPS želi da sakrije.

“Konkretno, sakrili ste podatak kojim dobavljačima će se podijeliti milion eura od dobijenih dva milona kredita, koliko se grad zadužio”, kazao je Gazivoda.

“Ako je samo to što krijemo, onda vidimo koliko smo toga do sad sakrili”, objasnio je predsjednik Skupštine Milutin Vukić.

I Krivokapić je bio za ukidanje prenosa

Njegov partijski kolega Rajko Mijušković kazao je da mu nije jasno zbog čega SDP sada diže tolike tenzije oko radio prenosa.

“Koliko se ja sjećam, prvi je predsjednik vaše stranke Ranko Krivokapić bio za to da se ukinu televizijski prenosi skupštinskih zasjedanja republičkog parlamenta. Lično smatram da medijima treba ostaviti da procijene da li im je to interesantno ili nije”, kazao je Mijušković.

Sličan stav imao je i Ninoslav Kaluđerović iz SNP-a, koji je kazao „da SDP i Krivokapić, kada su glasali za ukidanje TV prenosa, očigledno nijesu sanjali da će se naći u ovakvoj situaciji kakva je danas“.

"Manje pričajte, više radite"

Osim Statuta, odbornici su usvojili i odluku o privremenim objektima, davanju saglasnosti na imenovanje direktora JP „Sportski centar“ i imenovanju projektnog menadžera za predlog projekta koji se finansira iz fonda IPA.

“Ovo je peti-šesti put da ljudi iz raznih sekretarijata grada, koji pripremaju skupštinske odluke, ne odrade svoj posao kako treba"

Sa dnevnog reda povučeni su izvještaji o radu za prošlu godinu JP „Vodovod i kanalizacija“ i JU Gradska biblioteka i čitaonica „Njegoš“. Povlačenje predloga za odbornika SNP Ninoslava Kaluđerovića bilo je “neprimjereno”, jer je spočitao lokalnoj vlasti da im se tako nešto sve češće događa.

“Ovo je peti-šesti put da ljudi iz raznih sekretarijata grada, koji pripremaju skupštinske odluke, ne odrade svoj posao kako treba. Umjesto što pričate da svaki dan radite do sedam sati, bolje bi bilo da kvalitetnije obavljate svoj posao i da vam se ne dešavaju ovakve stvari”, kazao je Kaluđerović.

Na Birou 1.563 Cetinjanina

Pažnju odbornika privukao je i izvještaj o stanju i problemima u oblasti socijalne i dječje zaštite na teritoriji Cetinja za prošlu godinu. U izvještaju koji je podnio sekretar Sekretarijata za socijalnu politiku i mlade Momčilo Martinović, na teritoriji Cetinja, prema posljednjim podacima, više od hiljadu osoba su korisnici materijalnog obezbjeđenja, više od 500 djece prima dječji dodatak, u visini od 19 do 25 eura.

Odbornici iz redova opozicije smatraju da se nešto hitno mora raditi kako bi se smanjio broj nezaposlenih osoba na Cetinju

Kada je riječ o penzionerima, na Cetinju trenutno ima više od četiri hiljade korisnika penzionog osiguranja, od čega čak 53 odsto prima penziju ispod republičkog prosjeka koji iznosi 259 eura, a više od 1.400 ima primanja manja od 200 eura. Zanimljivo je da čak 500 penzionerskih porodica i dalje žive kao podstanari.

Ni situacija sa brojem zaposlenih nije ništa bolja jer, prema podacima iz izvještaja, na Birou rada trenutno se nalaze 1.563 osobe. Kada je riječ o strukturi nezaposlenih, većina su žene, čak 750, osoba starijih od 50 godina je 762, a pretežno su sa prvim stepenom stručne spreme (527).

Odbornici iz redova opozicije smatraju da se “nešto hitno mora raditi kako bi se smanjio broj nezaposlenih osoba na Cetinju i poboljšao materijalni položaj stanovnika”. Odbornici su u tom dijelu juče usvojili Odluku o oblicima socijalne i dječje zaštite.

Preporučujemo za Vas