Da bi bila transparentnija, Vlada Crne Gore treba da više uključi javnost u proces donošenja odluka, objavljivati nacrte zakona na kojima rade ministarstva, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Cilj istraživanja koje je CDT uradio uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, je povećanje transparentnosti izvršne vlasti.
“Predlažemo da Vlada unaprijedi praksu objavljivanja dnevnog reda sjednica, tako što će učiniti dostupnim javnosti dnevni red sjednice sa svim materijalima koji su vezani za tačke dnevnog reda i to najkasnije jedan dan prije dana održavanja sjednice”, kazala je direktorica CDT-a Milica Kovačević.
Cilj istraživanja koje je CDT uradio uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, je povećanje transparentnosti izvršne vlasti.
“Mora se precizirati u kojim slučajevima je javna rasprava obavezna jer trenutno rješenje, da vlada to sama procjenjuje, ostavlja previše prostora za različita tumačenja”, upozorila je Kovačević.
Očekuju odgovor na prijedloge
Konstatujući da je napravljen značajan pomak u radu Biroa za komunikaciju sa građanima, CDT predlaže da se isti ili sličan sistem uspostavi u svim ministarstvima i organima uprave.
“Predlažemo i uvođenje novog koncepta vezanog za pristup informacijama. On podrazumijeva imenovanje državnog službenika koji bi bio na raspolaganju građanima i davao im informacije bez formalnog zahtjeva”, objasnila je direktorica CDT-a.
Predstavnik Delegacije EU u Podgorici Klajv Rambold je kazao da u EU u velikoj mjeri podržavaju otvorenost i transparetnost.
Čabarkapa je predložila vladi i da precizira i usvoji jedan dokument koji bi uredio osnove učešća javnosti u njenom radu. To se, dodala je ona, ne odnosi samo na nevladin sektor već i na građane, interesne grupe, privredna društva i druga zainteresovana lica.
Iako ne očekuje da sve njihove preporuke budu odmah primijenjene, CDT očekuje javan odgovor vlade na ponuđene predloge.
Predstavnik Delegacije EU u Podgorici Klajv Rambold je kazao da u EU u velikoj mjeri podržavaju otvorenost i transparentnost.
Za istraživanje i projekat je potrošeno preko 96 hiljada eura.
Rambold ne bi o donatorima DPS-a
Rambold nije želio da komentariše sumnjive uplate donatora DPS-u. Upitan da prokomentariše te medijske navode, Rambold je kazao da to nije tema ove konferencije za novinare.
“U našem Mišjenju o aplikaciji Crne Gore za članstvo u EU ukazali smo na potrebu da se razmotri zakon o finansiranju političkih partija, tako da možda treba da se osvrnete na taj dio Mišljenja. Taj dio našeg Mišljenja je ono što mi pomno pratimo”, rekao je Rambold.
Državna izborna komisija (DIK) je objavila, a potom povukla, spisak donatora DPS-a. Taj dokument je izazvao kontroverze u javnosti zbog sumnji da je vladajuća stranka na taj način prala novac. DPS je DIK-u dostavio spisak prema kojem joj je oko dvije hiljade građana tokom prošle godine uplatilo 654.000 eura, ali su neke od osoba navedenih u izvještaju javno negirale da su donirale novac, upozoravajući da su njihova imena i podaci zloupotrijebljeni.
Bonus video:
