Kada bi se danas održavao referendum o nezavisnosti, za samostalnu državu bi glasalo 56 odsto građana, dok bi 44 procenata podržalo zajednicu sa Srbijom, pokazalo je istraživanje agencije “Defacto”.
Na referendumu koji je održan prije pet godina, državnu nezavisnost podržalo je 55,5 građana, dok je za zajedničku državu bilo 44,5 procenata.
Istraživanje javnog mnjenja, koje je za potrebe „Vijesti“ sprovedeno od 5. do 14. maja, potvrdilo je da i nakon pet godina u Crnoj Gori postoji oštra podjela na dva predrefendumska bloka.
Metodolog Miloš Bešić, koji je radio istraživanje, smatra da građani još uvijek na crnogorsku nezavisnost gledaju istim očima
Anketa je pokazala blaga pomjeranja u blokovima, pa bi 6,6 odsto građana koji su bili za savez sa Beogradom danas glasalo za nezavisnu Crnu Goru, dok bi 2,9 odsto indipendista podržalo zajedničku državu.
Političke partije i dalje insistiraju na podjelama
Metodolog Miloš Bešić, koji je radio istraživanje, smatra da građani još uvijek na crnogorsku nezavisnost gledaju istim očima jer argumente traže u kolektivnim mitovima i nacionalnim identitetima. Upravo na takvom ponašanju, smatra on, političke partije grade svoj rejting.
"Gotovo je identična distribucija u odnosu na nezavisnost onih koji tada nisu imali pravo glasa, a koji bi danas glasali"
"To znači da će same političke partije i dalje insistirati na ovim podjelama, jer je to garancija njihovog rejtinga. Podjela koja postoji u narodu je dosljedno reflektovana u političkom djelovanju političkih elita, a stranke je jačaju zbog vlastitog rejtinga", smatra profesor na Fakultetu političkih nauka.
Prema rezultatima ankete, 46,1 odsto građana smatra da bi većina i danas podržala crnogorsku nezavisnost, 31,5 tvrdi da bi većina glasala za zajedničku državu, dok 22,4 odsto smatra da bi omjer snaga bio isti.
Sudeći prema rezultatima ankete, 61,4 odsto građana sigurno je da bi i danas glasalo isto, 19,8 bi se vjerovatno izjasnilo kao prije pet godina, dok je 8,8 promijenilo mišljenje.
Bešić tvrdi da je podijeljenost primjetna i među građanima koji u vrijeme referenduma nijesu imali pravo glasa.
"Gotovo je identična distribucija u odnosu na nezavisnost onih koji tada nisu imali pravo glasa, a koji bi danas glasali. Ovo zapravo govori o tome da je pitanje državnog identiteta Crne Gore, zapravo stvar dubokog istorijskog sukoba dugog trajanja, koji ne može i neće biti razriješen brzo i lako".
Građani bi promjene, ali se boje opozicije
Da vjera u državu neće rasti brzo potvrđuje i podatak prema kome 44,4 odsto ispitanika smatra da je Crna Gora nakon osamostaljenja krenula pravim putem, 24,7 smatra da je taj put pogrešan, dok 30,8 odsto nema mišljenje.
Nivoom demokratije u Crnoj Gori zadovoljno je 54,2 odsto građana, dok je 45,8 odsto nezadovoljno
Među onima koji smatraju da je put Crne Gore dobar 17,7 odsto je pobornika zajedničke države, dok 6,3 odsto indipendista smatra da je taj put loš.
Rezultatima koje je Crna Gora ostvarila pet godina od referenduma zadovoljno je 51,8 odsto građana, dok je 48,2 odsto nezadovoljno. Među zadovoljnima najviše je podržavalaca samostalnosti (85,4), ali i 13,7 procenata onih koji bi glasali za zajedničku državu.
Nivoom demokratije u Crnoj Gori zadovoljno je 54,2 odsto građana, dok je 45,8 odsto nezadovoljno. Među zadovoljnima najviše je podržavalaca nezavisnosti (86,1), dok 82,4 odsto nezadovoljnih među onima koji bi glasali za zajedničku državu.
Lošije stanje zaposlenih
Da je pet godina nakon referenduma stanje demokratije u Crnoj Gori bolje smatra 57,2 odsto građana, dok 42,8 smatra da je danas demokratija na nižem nivou. Da je stanje demokratije gore smatra 83,4 odsto unionista, a sa njima mišljenje dijeli i 9,6 odsto indipendista.
Bešić upozorava da je među pristalicama nezavisnosti mnogo onih koji pokazuju nezadovoljstvo putem kojim je država krenula
Pet godina nakon obnavljanja državnosti, 52,7 odsto građana smatra da je lošije stanje zaposlenih, 17,1 smatra da je stanje bolje, dok 30,2 odsto tvrdi da se ništa nije promijenilo.
Da je situacija na evropskom putu Crne Gore bolja vjeruje 47,8 odsto ispitanika, 24,4 smatra da je stanje gore, a 27,8 odsto da u toj oblasti nema promjena. Prema anketi, 45,9 odsto građana misli da je gori životni standard, 22 da je bolji a 32,1 odsto da nezavisnost nije donijela nikakvih promjena.
"Njihov problem je u tome što je eventualni partner u pogledu promjene vlasti oličen u partijama koje nijesu za nezavisnost"
Bešić upozorava da je među pristalicama nezavisnosti mnogo onih koji pokazuju nezadovoljstvo putem kojim je država krenula. On pojašnjava da indipendisti ne dovode u pitanje svoj stav prema nezavisnosti, ali sumnjaju u legitimitet političke elite.
Bešić tvrdi da oni smatraju da vlast ne upravlja državom na pravi način, ali nijesu spremni na promjene:
"Njihov problem je u tome što je eventualni partner u pogledu promjene vlasti oličen u partijama koje nijesu za nezavisnost. Zbog toga ih ne mogu prihvatiti kao partnera jer to znači ugrožavanje stabilnosti nezavisne Crne Gore, a oni to svakako ne žele".
Istorija i nacija i dalje najvažniji
Da se ljudska prava više poštuju vjeruje 37,1, dok 30,1 smatra da je stanje u toj oblasti gore nego prije pet godina. Prema mišljenju 34,2 odsto ispitanika politička stabilnostje bolja nego prije pet godina, 27,4 smatra da je lošija, dok 38,4 odsto tvrdi da se ništa nije promijenilo.
Bešić podsjeća da i nakon pet godina građani svoje stavove za i protiv nezavisnosti pravdaju istim razlozima.
Da je u samostalnoj Crnoj Gori veća medijska i sloboda govora smatra 31,4 odsto, dok 33,6 smatra da je stanje u toj oblasti lošije. Većina ispitanika smatra da je bolje stanje u oblasti poštovanja manjinskih prava (36), dok 26,3 smatra da je situacija gora.
Bešić podsjeća da i nakon pet godina građani svoje stavove za i protiv nezavisnosti pravdaju istim razlozima.
Podršku samostalnoj Crnoj Gori 77,6 odsto ispitanika opravdalo je potrebom da svaki narod ima svoju nezavisnost.
Kao razlog za odvajanje od Srbije 75,1 odsto ispitanika vidi u bržem ulasku u Evropsku uniju, 62,6 misli da je životni standard bolji u samostalnoj državi, dok 62 procenta smatra da se time omogućava veći stepen demokratije i slobode. Razloge za podršku samostalnosti, kako se navodi u anketi, 61,3 odsto građana vidi u crnogorskoj istoriji.
Ipak rezultati ankete pokazuju da su istorija i životni standard ključni razlozi zbog kojih bi pobornici zajedničke države i danas glasali za savez sa Srbijom. Tako bi 86,7 odsto građana glasalo za SCG jer misle da su Srbi i Crnogorci isti narod, dok 74,2 procenta smatra da bi u zajedničkoj državi standard bio bolji.
Zbog istorijske povezanosti dviju država glasalo bi 65,7 odsto unionista, 61,4 vjeruje da bi u zajedničkoj državi bilo više demokratije, dok 47,9 smatra da bi zajednička država brže ušla u EU.
U obnovu zajedničke države vjeruje 67,6 odsto unionističkog bloka, dok se takvog saveza pribojava 5,2 odsto pristalica nezavisnosti
Bešić smatra da posebnu pažnju treba obratiti na činjenicu da i pristalice i protivnici nezavisnosti opravdavaju svoje stavove istim argumentima - istorijom, tradicijom i nacionalnim identitetom.
"To su, čini se, ključni razlozi zbog kojih pobjeda opcije za nezavisnost nije dobila brojčanu valorizaciju i nije ojačala pet godina nakon referenduma. Može se reći, da povratak na staro sa ovog stanovišta nije isključen, i da će snage koje to traže u dužem periodu ostati, opstati i djelovati u tom pravcu", smatra on.
Ipak, prema rezultatima istraživanja, 44 odsto ispitanika smatra da je nezavisnost stabilna, 17,8 misli da bi se jednog dana mogao fomirati savez sa Srbijom, dok je 12,8 odsto sigurno da će zajednička država biti obnovljena.
U obnovu zajedničke države vjeruje 67,6 odsto unionističkog bloka, dok se takvog saveza pribojava 5,2 odsto pristalica nezavisnosti. Da li će do saveza doći nije moglo da procijeni 16,7 odsto indipendista i 24,6 procenata onih koji bi glasali za zajedničku državu.
Bolji standard diže podršku nezavisnosti
Podsjećajući da pristalice zajedničke države svoj stav opravdavaju prednostima zajedništva sa Beogradom, Bešić smatra da bi se to moglo promijeniti samo ukoliko bi Crna Gora počela rapidno da napreduje u odnosu na susjeda. Ukoliko bi Srbija počela da se brže kreće ka EU ili postala ekonomski jača, mogao bi se smanjiti broj indipendista.
"Bilo da potrebno da se ekonomska situacija i životni standard u Crnoj Gori značajno poboljša, a naročito da bude očito bolji nego u Srbiji. Postojeća konstelacija ne daje prostora da se u dogledno vrijeme mogu očekivati neke promjene u ovom pogledu", tvrdi Bešić.
Prema rezultatima ankete 48,4 ispitanika smatra da bi Crna Gora imala veći stepen demokratije da je ostala u zajedničkoj državi, dok 51,6 procenata ne dijeli to mišljenje. Da će za pet godina stepen demokratije u Crnoj Gori biti veći smatra 48,4 odsto ispitanika, dok u to ne vjeruje 51,6 procenata građana.
Nova građanska stranka bi pokupila kajmak
Bešić smatra da su građanski orijentisani birači sve više frustirani i nezadovoljni vlašću i prosrpskom opozicijom, zbog čega prostor među njima traži SDP.
On tvrdi da, i pored rasta rejtinga, SDP ipak ne može do kraja da iskoristi njihov potencijal zbog dugogodišnje saradnje sa DPS-om. Za razliku od socijaldemokrata, smatra Bešić, potencijal građanski orijentisanih birača ne zna da iskoristi SNP.
PzP je imao svoju istorijsku šansu da okupi upravo te glasače, ali su oni na jedan potpuno neshvatljiv, politički nepismen i strateški nepromišljen način tu šansu trajno prokockali
Iako pokušava da se "nemušto" profiliše kao građanska partija, smatra Bešić, SNP to teško čini zbog stavova stranačkog rukovostva i straha da bi promjenom mogli izgubiti veliki broji prosrpskih glasača.
"PzP je imao svoju istorijsku šansu da okupi upravo te glasače, ali su oni na jedan potpuno neshvatljiv, politički nepismen i strateški nepromišljen način tu šansu trajno prokockali.
Zbog toga mislim da postoji prostor za novu partiju koja bi sa jasnom ideološkom profilacijom i dobrim rukovodstvom, bez previše ulaganja proigrala te glasače. Tako bi u prvom ciklusu obezbijedili preko 15 odsto podrške", tvrdi Bešić.
On je uvjeren da bi nova građanska partija poboljšala kvalitet ponude na političkom tržištu i u parlament preslikala realno stanje na terenu: "Nova lica u političkom životu Crne Gore više su nego poželjna a svježa krv bi značajno bila podržana od strane birača".
Popis podigao naionalne tenzije, Nova skočila
Anketa je pokazala da bi za DPS glasalo 42,2 odsto građana, dok je najbolje kotirana opoziciona stranka i dalje SNP, koju podržava 19,6 odsto glasača.
Za Novu srpsku demokratiju glasalo bi 11,6 odsto birača, dok bi glasove Pokretu za promjene dalo njih 5,1 odsto. Socijaldemokratska partija ima podršku osam odsto birača, Bošnjačka stranka 3,8, a Hrvatsku građansku inicijativu podržalo bi 1,9 odsto birača.
S obzirom na to da je popis podigao nacionalne tenzije, razumljivo je da su nacionalne partije najviše profitirale
Bešić smatra da je popis stanovništva uticao na rejting partija, podsjećajući da je istraživanje sprovedeno neposredno nakon popisa.
"To je bila vruća politička tema, i nema sumnje da su se partije angažovale prije i u toku popisa kako bi mobilisali svoje pristalice da se nacionalno izjasne po njihovoj volji. S obzirom na to da je popis podigao nacionalne tenzije, razumljivo je da su nacionalne partije najviše profitirale.
To je osnovni razlog zbog kojeg je Nova gotovo dvostruko podigla rejting. Oni su vjerovatno najviše investirali u popisnu kampanju", smatra Bešić.
Među vanparlamentarnim strankama najbolji rejting imaju Liberalna partija (2,4) i Stranka srpskih radikala (2,1), dok bi Demokratsku srpsku stranku podržalo 0,8, a Narodnu stranku 0,4 odsto birača. Za Demokratsku uniju Albanaca glasalo bi 1,5 odsto birača, dok bi Albanskoj alternativi glasove dalo 0,6 odsto.
Najveću podršku među indipendistima ima DPS, koju bi podržava 69,2 odsto onih koji bi glasali za samostalnu Crnu Goru, dok je najveći broj onih koji bi glasali za zajedničku državu među članovima SNP-a (50).
Da DPS sporo ulazi među unioniste potvrđuje podatak da bi za tu stranku glasalo 1,1 odsto onih koji navijaju za savez sa Beogradom, dok bi 0,6 indipendista glasalo za SNP.
Birače Pokreta za promjene čini 4,2 odsto podržavalaca ideje o samostalnosti i 4,8 onih koji su za zajedničku državu. Socijaldemokratsku partiju glasalo bi 11,7 odsto indipendista i 2,2 odsto članova unionističkog bloka.
Ako je suditi po rezultatima ankete Nova, NS i DSS podršku imaju samo među zagovornicima ideje o državnoj zajednici.
Glasači DPS-a nemaju povjerenja u Lukšića
Bešić tvrdi da je smjena na čelu Vlade uticala na pad političkog rejtinga DPS-a. Mladi premijer Igor Lukšić koji djeluje u sjenci Mila Đukanovića, prema Bešićevom mišljenju, ne uliva veliko povjerenje u očima pristalica DPS-a.
Činjenica da Đukanović i dalje vodi partiju, smatra on, spriječila je veći pad rejtinga te stranke.
Činjenica da Đukanović i dalje vodi partiju, smatra on, spriječila je veći pad rejtinga te stranke
"Drugi mogući razlog pada rejtinga DPS-a može se opravdati činjenicom da je unutar stranke došlo do određenih pomjeranja i kolebanja, kadrovskog prestrukturiranja, pa i obračuna sa nekim viđenijim funkcionerima. Zahvaljujući tim događanjima u DPS-u, izgleda da je SDP stabilno i trajno profitirao", smatra on.
Komentarišući rejting SNP-a, Bešić je kazao da ta stranka ima stabilnu podršku svakog petog glasača, ali da bi za dalji rast morali da mijenjaju strategiju.
EU afirmiše vlast
Bešić podsjeća da su prije pet godina manjinski narodi bezrezervno podržavali nezavisnost jer su smatrali da će tako najbolje ostvariti nacionalne interese. Zbog toga je, kako je kazao, 20 odsto građana stalo iza projekta nezavisnosti.
Bešić smatra da na crnogorsku nezavisnost afirmativno djeluje i saradnja crnogorske vlasti sa međunarodnom zajednicom.
"Ne treba zaboraviti da je njihov uticaj mnogo izraženiji u maloj nego u velikoj zemlji, kao i da je Srbija u nemilosti zbog stava prema kosovskoj nezavisnosti i saradnji sa Hagom. Zato je još ista meta - isto odstojanje, a problemi se ne rješavaju nego se kompromisima maskiraju.
Građani se najčešće doživljavaju kao topovsko meso za lične interese političkih lidera i njihovih aparatčika", smatra Bešić.
Bonus video:
